Poslodavci: Rast plaća moguć samo uz smanjenje poreza i doprinosa

Federalni premijer Fadil Novalić, zahvaljujući ekonomskom rastu, najavljuje povećanje minimalnih plaća. I to s 406 na 700 maraka. Prije toga, potrebno je hitno usvajanje Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak kako bi poslodavci mogli osigurati rast plaća. Jer ako parlamentarna procedura potraje, BiH prijeti još masovniji odlazak radno sposobnog stanovništva iz BiH - trbuhom za kruhom.

U vrijeme rasta cijena osnovnih prehrambenih namirnica, optimistične najave iz Federalne vlade. Bar za one koji sada primaju minimalne iznose, prenosi federalna televizija.

"Svjesni da je minimalna plaća (406 KM) nedopustivo niska, naš rad smo bazirali na uspostavljanju pozitivnog ekonomskog trenda, odnosno ostvarivanju ekonomskog rasta. Trenutni ekonomski rast FBiH omogućava Vladi FBiH da poveća minimalnu plaću na 700 KM i time ostvari porast od 72,4 posto."

Poslodavci upozoravaju da bez smanjenja poreza i doprinosa na rad nije moguće očekivati bilo kakvo povećanje primanja. U suprotnom, takva odluka bi, tvrde, imala kontraefekt.

"Ovih 700 KM najavljenih iz Vlade treba pojasniti da li tu ulazi i topli obrok, regres, prijevoz, sva primanja koja radniku dolaze da li su u tih 700 KM. Ukoliko je to zaista tako, pitanje je da li je to povećanje minimalne plaće, jer je minimalna plaća 406 KM, koja uz topli obrok i prijevoz dođe do nekog približnog iznosa. Ukoliko ne dođe do rasterećenja i ne budu smanjeni doprinosi, većina firmi neće moći podnijeti ovo povećanje i to će dovesti do otpuštanja radnika", ističe Suhad Ećo, član UO Udruženja poslodavaca FBiH.

Izmjene Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak dovele bi do rasterećenja gospodarstva i povećanja ne samo minimalnih nego i ostalih plaća. Zbog toga je sve na parlamentarcima.

"Ako ne dođe do snižavanja nameta, nemoguće je to realizirati jer toliki su nameti kod poslodavaca na razne oblike fiskalnih i parafisklanih izdvajanja da oni neće naći prostora za povećanje plaća. Izuzev ako ne podignu cijene svojih proizvoda i usluga, a to će značiti ne samo inflaciju nego da ih ljudi neće ni kupovati", objašnjava Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

Ranijim Općim kolektivnim ugovorom koji je prestao važiti, najniža satnica u drvnoj industriji je iznosila 2,30 KM. Zato je ona zbog nepostojanja propisa do sada zavisila od poslodavaca. Nedavnim potpisivanjem Kolektivnog ugovora između Udruženja poslodavaca i sindikata povećana je za više od 25 posto.

"U sektoru šumarstva odavno smo primijenili strategiju zaključivanja Kolektivnih ugovora na razini šumsko-gospodarskih društava, s obzirom na to da se radi o Kantonalnim šumsko gospodarskim društvima oni su međusobno različiti i na temelju toga zaključujemo kolektivne ugovore i satnica po kolektivnim ugovorima iznosi 3,10–3,20 KM, ovisno od šumsko gospodarskog društva. U principu je bila 406, a sada imamo 510,4 KM najnižu plaću", navodi Lejla Ćatić, predsjednica Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH.

Imajući u vidu da je prosječna plaća dovoljna tek za 40 posto potrošačke korpe, gotovo je nevjerojatno kako oni s najnižom i nešto više od 400 maraka preživljavaju, prenosi federalna.ba