Političari moraju prihvatiti kritiku u medijima kao dio slobode izražavanja, a ne kao klevetu

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je inicijativu Damira Arnauta o primjeni viših standarda za prihvaćanje ili odbacivanje tužbi za klevetu pred domaćim sudovima, ukoliko ih podnose političari protiv novinara i urednika, odnosno vlasnika medija. 

Na 7. sjednici Zastupničkog doma PS BiH, održanoj prošli tjedan, zastupnici su podržali inicijativu zastupnika Arnatuta  o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od klevete u koje bi se inkorporirali ''različiti standardi prihvatljivosti, tolerancije  i dokazivanja klevete'', kada su u pitanju tužbe javnih osoba u odnosu na privatne osobe, a u skladu sa sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava.

Podsjetimo, Arnaut je ovu inicijativu uputio krajem kolovoza prošle godine, sa zahtjevom nadležnim tijelima entiteta i Brčko Distrikta BiH da pripreme i usvoje izmjene i dopune Zakona o zaštiti od klevete.

U obrazloženju inicijative, prihvaćene u državnom parlamentu, Arnaut je naveo kako je u demokratskim zemljama ''ustaljena praksa da javne ličnosti, a političari i osobe na javnim položajima pogotovo, podliježu višem standardu kod tužbi za klevetu u odnosu na privatne osobe, što je i praksa Evropskog suda za ljudska prava još od 1986. godine''.  

Iako postojeći entitetski i zakon Brčko Distrikta nalažu da se tumače na način koji osigurava princip slobode izražavanja, odnosno u skladu sa Europskom konvencijom, Arnaut navodi da ''ove opće odredbe nisu dostatne jer domaći sudovi rijetko i sporadično primjenjuju praksu Europskog suda'' .  

On također podsjeća i da je Vrhovni sud SAD-a još 1964. u predmetu New York Times v. Sullivan uspostavio standard da kada osobe na javnim položajima tuže za klevetu, one trebaju dokazati ne samo da je objavljena informacija neistinita i štetna, već i da je novinar djelovao sa ''stvarnom zlobom'', odnosno da je znao da je informacija neistinita ili da je bezobzirno zanemario istinu.

''Različit pristup je opravdan s obzirom da se javne ličnosti, a politički dužnosnici pogotovo, svjesno izlažu svjetlu javnosti, sa svim prednostima i manama koje to nosi, te mogu razumno očekivati povećan stupanj zanimanja za svoj rad, poteze, izjave i stavove. Javne osobe imaju znatno lakši pristup sredstvima javnog informiranja s ciljem obrane od kritika nego što je to slučaj sa privatnim osobama, te zaštitu svoje reputacije mogu tražiti i kroz takve javne kanale, a ne isključivo sudskim putem. Konačno, tužbe za klevetu od strane javnih osoba predstavljaju najveći dio takvih tužbi u Bosni i Hercegovini te predstavljaju stvarni financijski pritisak na medije, a što medije značajno sputava da kritički izvještavaju o pitanjima od javnog interesa i što predstavlja nedopustiva ograničenja na slobodu izražavanja'', ističe Damir Arnaut.

Iz Udruženja/udruge BH novinari pozdravili su ovu inicijativu te podsjetili da su u posljednjih 17 godina, otkako se u BiH primjenjuju zakoni o zaštiti od klevete, najveći broj tužbi protiv novinara i medija podnosili upravo političari.

U ovom trenutku aktivno je više od 170 sudskih slučajeva u vezi sa klevetom, što je jako veliki broj u usporedbi sa drugim državama u okruženju i Europi.

Medijska zajednica u BiH tužbe političara, odnosno predstavnika vlasti, nerijetko doživljavala ne samo kao pritisak na slobodu izražavanja, već i kao snažno sredstvo ekonomskog iscrpljivanja medija, posebno u slučajevima kada političari podnose desetine tužni protiv jednog medija. 

BH novinari očekuju da će, nakon usvajanja inicijative Damira Arnauta u PS BiH,  biti brzo pokrenute procedure za izmjene zakonske regulative o kleveti  u entitetskim parlamentima i u Brčko Distriktu.  

Problem podnošenja velikog broja tužbi za klevetu protiv bh. medija istaknut je i u nedavno objavljenom izvještaju američkog State Departmenta o stanju ljudskih prava u svijetu, koji se poziva na podatke Linije za pomoć novinarima, posebnog servisa besplatne pravne pomoći novinarima koji djeluje u okviru udruge BH novinara.  

Kako se navodi u izvještaju State Departmenta, podaci Linije za pomoć novinarima pokazuju da sudovi u BiH često ne prave distinkciju između različitih medijskih žanrova, poput vijesti i komentara, te da dugotrajni sudski postupci financijski iscrpljuju novinare i medijske kuće. 

''Godine pogrešne primjene zakona dovele su do direktnog pritiska na novinare i medije u BiH, koji je ugrozio pravo na slobodu izražavanja'', stoji u izvještaju State Departmenta.