Osnovne životne namirnice postale luksuz, meso se kupuje na grame

Unatoč statističkim podacima koji pokazuju vrlo mali porast cijena, neke od osnovnih životnih namirnica u trgovinama poskupile su između 30 i 50 posto.

Mlijeko, kruh, ulje, meso osjetno su skuplji, a veće su cijene i drugih životnih namirnica što se osjeti na proračunu prosječne obitelji, piše Večernji list BiH.

Voće i povrće se kupuje na komad, a meso i sir na grame. "Sve je poskupilo pa smo i mi koji prodajemo domaće proizvode morali dići cijene. Poskupila je stočna hrana, gorivo. A što se tiče kupaca, nikada nije bilo gore. Vjerujte, ljudi dolaze i traže 100 ili 200 grama suhog mesa. Kažu, dolaze im gosti pa da ipak na neki način osvjetlaju obraz. Kupili bi i više da mogu, ali i za ovo jedva izdvoje novac", kaže prodavač domaćih suhomesnatih proizvoda.

Njegova kolegica koja prodaje domaće mliječne proizvode kaže da su i kod nje gotovo svi proizvodi poskupili. Prema njezinim riječima, kupaca ima, oni starih i vjernih, koji godinama kupuju kod nje, ali se osjeti da kupuju manje. "Mi smo čarobnjaci. Zaista, ne znam što da kažem. Preživljavamo kako možemo i moramo", kaže jedan kupac.

Drugi dodaje: "Sigurno da će se morati pametnije kupovati, s obzirom na to da su primanja ostala ista, a došlo je do poskupljenja."

I unatoč tomu što nas političari uvjeravaju da ne živimo loše, stvarnost pokazuje drukčije.

"Kupovat će hranu onaj tko ima novca, a onaj tko nema, ići će u javne kuhinje. Od tih nadležnih nikoga nije briga za taj narod i za poskupljenja niti išta rade da nešto pomognu i suzbiju ta poskupljenja", komentar je jedne Mostarke.

Inflacija u BiH raste. Cijene osnovnih životnih namirnica i potrepština premašuju primanja građana. Val poskupljenja hrane nikada nije bio izražajniji, dok za mnoge građane kupnja osnovnih životnih namirnica postaje luksuz.

Prosječnom plaćom u FBiH ne može se pokriti ni pola potrošačke košarice koja premašuje 2000 KM. Prema podacima kojima raspolažu sindikalne organizacije u BiH, oko 80 tisuća ljudi je u prvih šest mjeseci ove godine otišlo u zemlje Europske unije. Glavni razlog su male zarade.

Potrošačka košarica za četveročlanu obitelj trenutačno je veća od dvije tisuće konvertibilnih maraka (KM), dok su plaće u realnom sektoru većinom na razini minimalne plaće. Prosječna koja je oko tisuću maraka u oba entiteta za mnoge je na razini nemogućeg.

U Federaciji BiH sindikalci traže minimalnu plaću tisuću maraka, u Republici Srpskoj teže da ona bude 750. S obzirom na najavljena povećanja, primjerice u Republici Srpskoj između 14 i 22 KM u prosjeku svih plaća, već sada je gotovo izvjesno da ni minimalac neće znatnije rasti.

"Imajući u vidu da su rijetka kućanstva koja imaju sreću da dvoje radi za prosječnu plaću, što će reći da je oko 80 posto građana Federacije BiH koji žive na rubu siromaštva, a žalosno je što vlast apsolutno nije briga za to i ne čini ništa", kaže Selvedin Šatorović, predsjednik SSS-a BiH.

S njim se slaže i njegova kolegica iz drugog bh. entiteta. "Zamislite, vama je plaća ako radite u jednoj prodavnici, ako ste sretnik, 700 KM, a taj poslodavac je prošle godine ostvario dobit za koju je dobio od vlade poticaj od milijun KM, a od toga nijednu marku nije izdvojio za povećanje plaća. Zbog čega onda novac odlazi iz proračuna za takve poslodavce, za koga mi to onda radimo", kazala je za BHRT Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS-a.

Ekonomski analitičari smatraju da s ovakvim primanjima građani mogu pregurati pola mjeseca, ali da su prognoze uz rast inflacije i nekontroliran rast cijena i plaće koje ne prate ovaj trend sve samo ne dobre. Dok se čeka adekvatna reakcija vlasti koja se u oba entiteta trenutačno bavi aferama, a ne ekonomskim pitanjima, na kraju godine sumirat će se podaci koliko je još ljudi u drugoj polovici 2021., pored onih 80.000 iz prvih šest mjeseci, napustilo zemlju.