Onkološki pacijenti bez terapije: Zavod odgovorio zašto

Nedostatak citostatika za onkološke pacijente u Bosni i Hercegovini postao je ozbiljan problem kojem i dalje nema rješenja. Pacijenti su primorani lijekove kupovati u privatnim ljekarnama ili van granica BiH izdvajajući velika sredstva kako bi ostali živi.

Oni koji sebi ne mogu priuštiti lijek na listi su čekanja koju pacijentice nazivaju 'listom smrti', a koja svakim danom postaje sve duža.

Pitanje zašto je je opskrba citostaticima u bolnicama diljem Federacije neredovna, odnosno zašto veliki broj onkoloških pacijenata nije primilo svoje terapije na vrijeme, našlo se i u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH odgovorio je kako u sklopu svojih nadležnosti, suglasno pozitivnim propisima poduzima sve da osigura obskrbu zdravstvenih ustanova i pacijenata lijekovima koji se finaciraju sredstvima federalnog fonda solidamosti.

Nabavka lijekova 

Međutim, kako navode, nabavka lijekova i medicinskih sredstava je vrlo specifična u pogledu uvjeta i zahtjeva traženih tenderskim dokumentacijama, nakon provedene javne nabavke Zavod ugovara isporuku sa pravnim osobama (veleprometnicima lijekova) koja imaju odobrenje za promet lijekovima na teritoriju BiH izdano od strane Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, što znači da Zavod nije taj koji prometuje lijekovima pa, niti ih uvozi, skladišti distribuira i dr.

''Veoma često kod provodenja javnih nabavki iste se okončavaju poništenjem, suglasno odredbama Zakona o javnim nabavkama jer nije bilo nijedne dostavljene ponude u određenom roku niti nijedna od primljenih ponuda nije prihvatIjiva. Dakle, sama procedura nabavke lijekova i medicinskih sredstava kroz postupke javnih nabavki kao i problemi u samom izvršenju već zaključenih ugovora nakon provedenih javnih nabavki, veoma usložnjava i otežava blagovremenost odnosno kontinuiranost opskrbu istim. Naime, i pored toga što Zavod blagovremeno provede postupke javnih nabavki pa i javne nabavke lijekova i temeljem toga na vrijeme zaključi ugovor/e tijekom izvršenja istih događaju se određeni problemi u isporuci prema traženim uvjetima ugovora (prestanak proizvodnje lijeka, nezainteresiranost dobavljača i proizvodača zbog malih količina - malo tržište, povlačenje proizvodača sa tržišta BiH pri čemu pojedini lijekovi koje proizvode gube status registriranog lijeka i time je otežana njihova nabavka, zastoji u isporuci, nemogućnost pribavljanja potrebnih dozvola za uvoz, nedostajanje nalaza o kontroli kvaliteta prve (traje 15-20 dana) i svake serije koje su obavezni osigurati proizvodač i ugovorni dobavljač, neblagovremene aktivnosti ugovornih veledrogrija/dobavljaća na procedurama uvoza lijekova i medicinskih sredstava i kašnjenje u predaji uzoraka za kontrolu kvaliteta i dr.), a na koje Zavod nema utjecaja'' navode.

Jedini instrument je, kako navode, primjena ugovorenih odredbi i jednostrano raskidanje ugovora, te pokretanje novog postupka javne nabavke, što zahtijeva odredeno-propisano vrijeme.

''U vezi nezainteresiranosti dobavljača i proizvodača zbog malih količina - malo tržište, također napominjemo da problem deficitamosti uzrokuje činjenica da se određeni lijekovi uvoze od proizvodača iz Europske unije, Kanade, Japana i SAD, te da se radi o multinacionalnim kompanijama za koje je tržište BiH isuviše maleno, da bi bilo prioritet u proizvodnim planovima. Samim tim priprema serija lijeka za tržište BiH navedenim proizvodačima nije prioritet, a navedeno stvara probleme ugovomim veledrogerijama/ dobavljačima u proceduri uvoza. Veoma je čest slučaj da se pojedini proizvodači povuku sa tržište BiH pri čemu i lijekovi koje proizvode gube status registriranog lijeka i time je otežana njihova nabavka. Kako je godišnja potrošnja lijekova i medicinskih sredstava relativno manja kao i vrijednost nabavke istih to dovodi do male zainteresiranosti dobavljača za nabavku navedenih lijekova te za pojedine od lijekova te i pojedine citostatike na otvorenim postupcima javne nabavke ne bude dostavljenih ponuda'', stoji u objašnjenju Zavoda.

Lijekovi koji nisu registrirani u BiH

Pored toga ističu da jedan broj lijekova nije registriran u BiH, što dovodi do dodatnih problema odnosno usložnjavanja procedure za nabavku istih i pribavljanja potrebnih odobrenja, za nabavku putem interventnog uvoza, u skladu sa odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, što ne isključuje i obavezu provođenja javnih nabavki.

Događa se da, iako su lijekovi uvezeni u BiH, u skladu sa Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima, za njih je obavezna kontrola kvaliteta svake serije uvezenog lijeka, koja za prvu seriju traje i do 15-20 dana, tako da je u tom razdoblju moguća pojava deficitamosti lijekova, jer se u skladu sa propisima niti jedan lijek ne smije staviti u promet bez nalaza o kvaliteti lijeka odnosno provedenoj kontroli serije.

''U slučajevima kada se tijekom izvršenja ugovora zaključenih na osnovu provedenih javnih nabavki događaju određeni problemi u isporuci prema traženim uvjetima ugovora iako su se izabrani/ugovomi ponudioci obavezali, izmedu ostalog i na kontinuiranu isporuku ugovorenih lijekova, pored instrumenta primjene ugovorenih odredbi i jednostranog raskidanje ugovora, potrebno je pokrenuti novi postupak javne nabavke, što zahtijeva određeno-propisano vrijeme, a do okončanja novog otvorenog postupka jedini način osiguranja kontinuirane opskrbe pacijenata lijekovima, a da ne bi došli u pitanje životi i zdravlje ovih pacijenata, je vodenje pregovaračkih postupaka bez objave obavještenja o nabavci iz dokazivih razloga krajnje hitnosti, a što takode zahtijeva odredeno vrijeme'', navode.

Dakle u slučajevima kada je lijek deficitaran, bez provođenja odgovarajućeg ponovnog postupka javne nabavke istog lijeka Zavod nema mogućnost za nabavku tog lijeka od drugih dobavljača koji na tržištu nude generičku paralelu ili biološki sličan lijek.

Refundacija

''Kada Zavod blagovremeno provede postupke javnih nabavki pa i javne nabavke lijekova, u određenim slučajevima, za pojedine LOT-¬ove, odnosno lijekove, ne bude dostavljena nijedna ponuda u odredenom krajnjem roku iti nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva, a u pojedinim slučajevima i kada se na osnovu provedenog postupka javne nabavke na vrijeme zaključi/e ugovor/e tijekom izvršenja istih, kod lijekova, kao specifične vrsta roba događaju se određeni problemi u, isporuci prema traženim uvjetima ugovora'', ističu.

U konačnici, napominju i da osigurane osobe koja imaju suglasnost za liječenje lijekovima čija nabavka se financira sredstvima federalnog fonda solidamosti, u slučajevima defekture lijekova, koji im se trebaju ordinirati, iste mogu nabaviti vlastitim sredstvima, a Federalni zavod će im utrošena sredstva refundirati u cjelosti, što redovno i čini, te i u konkretnom slučaju defekture lijekova.