Održana javna rasprava: Kako će hidroelektrana Vrilo utjecati na okoliš

U organizaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma u srijedu je u Tomislavgradu održana javna rasprava o ocjeni Studije o procjeni utjecaja na okoliš u postupku izdavanja okolišne dozvole za izgradnju crpne hidroelektrane Vrilo kod Tomislavgrada.

U raspravi je sudjelovalo stotinjak predstavnika mjesnih zajednica (Prisoje i Kovači), organizacija civilnoga društva, lokalnih vlasti, Elektroprivrede RH, znanstvenika i sl.

Dnevnim redom bila je predviđena prezentacija zakonske osnove u postupku izdavanja okolišne dozvole koju je predstavio pomoćnik federalnog ministra okoliša i turizma Stjepan Matić, kao i prezentacija Studije o procjeni utjecaja na okoliš od strane predstavnika konzultanta – Ecoplan Mostar.

Predstavljanje investicije

Voditelj cjelokupnog projekta Dalibor Marinčić iz EP HZHB predstavio je CHE Vrilo kao investiciju vrijednu 89,11 milijuna eura koju je Vlada Federacije BiH u svojim aktima proglasila javnim interesom, a koja će se financirati iz kreditnih i grant sredstava Njemačke državne banke za razvoj KfW.

Planirana godišnja proizvodnja CHE Vrilo je 196 GWh električne energije, instalirani protok je 2 x 25 m3/s, a ukupna snaga dva agregata je 66 MW, kazao je Marinčić.

CHE Vrlio koristit će vodu rijeke Šuice, a za vrijeme smanjena dotoka u Duvanjskome polju crpit će vodu iz Buškog blata u akumulacijski prostor gornjega bazena.

Pročitajte još

Duvnjaci se bune: Hidroelektrana Vrilo uništit će vrste i vode!

Marinčić je u izjavi za Fenu naglasio kako CHE Vrilo svoje izvorište ima u 60-tim godinama prošlog stoljeća i da je ovo nastavak realizacije energetskog korištenja voda na slivu gornje Cetine te da je takav projekt Vlada FBiH proglasila projektom od javnog interesa.

''Na današnjoj raspravi izložili smo što projekt pozitivno donosi i koje su njegove negativnosti. Tu prvenstveno mislim na potapanje određenog dijela zemljišta (gornji bazen potapa 1 posto površine Duvanjskog polja, dok je donji bazen potpuno integriran u postojeće Buško jezero)'', kazao je Marinčić.

Nepoznavanje materije

Po njegovom mišljenju, ono što se danas moglo čuti od pojedinaca, a vezano je za negativnosti ili isključivost, je nepoznavanje materije i neupućenost pojedinaca u projekt.

Ocijenio je kako je projekt jako složen i da se radi o desetinama studija i istražnih radnji u proteklom desetljeću te da su danas svima onima, koji u potpunosti ne razumiju projekt, pokušali dati odgovore na ne neka pitanja.

''Završetak projekta predviđen je za 2023. godinu, a općina Tomislavgrad će u financijskom smislu imati naknadu od korištenja hidropotencijala po potopljenom zemljištu, što je 10 maraka po megawat satu proizvedene električne energije i što je okvirno između 1,5 do 2 milijuna maraka godišnje'', istaknuo je Marinčić.

O samoj studiji ispred Hrvatske elektroprivrede (HEP) govorio je docent dr.sc. Mate Dabro koji je naglasio kako su obrađivači Studije govorili o utjecaju na okoliš prirodu i objekte, a da ni jednom riječju nisu spomenuli kakav je njezin utjecaj na postojeću akumulaciju Buškog jezera.

''Svaki objekt koji dolazi u prostor ili ima namjeru da dođe u prostor Buškog jezera, posebno ako je to hidroelektrana, onda treba biti posebno pažljiv da se uoče i sagledaju svi utjecaji koji bi mogli biti negativni na okoliš, prirodu i postojeće objekte. Tu prvenstveno mislim na ovaj objekt koji bi mogao biti višenamjenski i gdje korist ima općina'', kazao je Dabro te dodao kako očekuje da operativna tijela dviju elektroprivreda sjednu za stol i riješe neke nedoumice.

Proslijedit će se stručnim institucijama

Pomoćnik federalnog ministra okoliša i turizama Stjepan Matić naglasio je kako ova javna rasprava podliježe zakonu te da se argumentirano prilazi problemima s istupima određenih stručnjaka specijalista, kao i drugih osoba koje žive u tim naseljenim mjestima, a direktno su vezani za projekt.

''Sva ova pitanja na koja su se danas davali odgovori ili pitanja koja će doći u pisanoj formi na adresu ministarstva, mi ćemo poslati stručnim institucijama, odnosno certificiranim kućama koje su radile te studije, a njihovi bi stručnjaci sva ta pitanja s odgovorima trebali ugraditi u studiju i s time upoznati javnost'', naglasio je Matić.

Među govornicima na otvorenoj raspravi, posebno je bilo zanimljivo izlaganje izvanrednog profesora sa Sveučilišta u Zadru Darija Vujevića koji je postavio pitanje zašto u Studiju nije uvršteno znanstveno otkriće unutar špilje, gdje bi se trebao izvoditi projekt reverzibilne hidroelektrane.

''Špiljski kompleks je već prije speleološki dokumentiran, a prilikom jednoga posjeta speleolozi su ispred špilje uočili ostatke kremenoga oruđa. Pronalazak je potaknuo arheološka istraživanja, a ovi nalazi dokaz su da su na ovom prostoru ljudi živjeli prije 17000 godina i da je istraživanjima u Buškom jezeru otkriven lokalitet iznimne važnosti za proučavanje najranijih razdoblja prapovijesti na istočnoj obali Jadrana'', istaknuo je Vujević.

Izrazio je nadu kako će važnost tog otkrića prepoznati i Elektroprivreda HZHB koja na tom dijelu planira izgraditi hidroelektranu te da će ga uvrstiti u svoje buduće planove prostornog upravljanja.

Najviše zamjerki na studiju imali su mještani naselja Kovači i Prisoja, koji su uglavnom tražili odgovore na postupak izvlaštenja privatnog zemljišta, promjene flore i faune na tom dijelu, kao i objekte koji će se graditi na Buškom jezeru.