Poznati novi uvjeti za dobivanje hrvatske nacionalne mirovine

Za nekoliko dana, od siječnja 2024. godine, stupaju na snagu blaži kriteriji za stjecanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe, popularno nazvanu nacionalnom mirovinom, što bi moglo povećati broj osoba koji primaju takvu novčanu isplatu.

Nedostatak staža

U prosincu je 120 državnih eura dobilo oko 7200 starijih od 65 godina koji nisu nikada radili ili su imali manje od 15 godina staža, što je uvjet za redovnu mirovinu.

Jedan je da osoba ne mora više živjeti u Hrvatskoj 20, već je dovoljno da živi deset godina, a drugi bitan uvjet je povećanje dohodovnog cenzusa kućanstva u kojemu živi starija osoba.

Dvije tisuće ljudi dosad je odbijeno jer su živjeli u Hrvatskoj kraće od 20 godina, piše Večernji.hr. 

Pročitajte još

Projekcije Federalnog zavoda MIO-a: Mirovine od siječnja više za šest posto

Što se tiče prihoda kućanstva, dohodovni cenzus od iduće godine povećava se na 300 eura po članu, što znači da će nacionalnu naknadu moći tražiti i žena koja živi u dvočlanom kućanstvu, a njezin suprug ima do 600 eura mjesečne mirovine, odnosno manje od 4500 kuna mjesečno.

Nema kontrole imovine kod stjecanja prava na nacionalnu naknadu, kao što je to slučaj sa socijalnom pomoći.

15.000 zahtjeva 

Analiza je pokazala da je u protekle tri godine isplatu naknade tražilo oko 15 tisuća građana, ali je svaki drugi odbijen jer nije zadovoljio dosadašnje kriterije.

S najnovijim zakonskim promjenama broj primatelja nacionalne naknade za starije mogao bi se povećati za nekoliko tisuća.

Novost je i da će isplata biti moguća preko pošte, odnosno da će poštar donositi novac na kućne adrese kao što je svojevremeno donosio i mirovine.

Dvije trećine primatelja naknade su žene, prosječne dobi od 73 godine te uglavnom žive na selu. HZMO ističe da pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pripada od dana podnošenja zahtjeva ako su ispunjeni svi uvjeti propisani za stjecanje prava.

Zahtjev za nacionalnu naknadu može se podnijeti bilo kada, i to osobno u područnoj jedinici HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, preporučeno poštom ili elektroničkim putem u sustavu e-Građani.

Popis stanovništva pokazao je da Hrvatska ima oko 870.000 osoba starijih od 65 godina, među kojima je samo njih oko 15 tisuća tražilo isplatu naknade. Kad se zakon pripremao, Vlada je procjenjivala da oko 50 tisuća starijih nikada nije radilo.

Moguće je da su te procjene bile neprecizne ili osobe koje nisu radile žive u kućanstvima s nešto povoljnijim primanjima pa nisu tražile nacionalnu naknadu.

Najviše je siromašnih u Hrvatskoj u samačkim kućanstvima, a takvih je oko 400 tisuća. Oko 160.000 samaca u riziku je od siromaštva.