Novac za Hrvate izvan Hrvatske: Dugovi mostarske bolnice, dnevnice na Sveučilištu, digitalizacija u Chicagu...

Hrvatska država je za Hrvate koji žive izvan nje, odnosno za njihove projekte i potrebe, prošle godine utrošila gotovo 114 milijuna eura, što je za petinu više nego godinu prije, stoji u Godišnjem izvješću o provedbi Strategije i Zakona o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske, piše Hina.

Najviše novca u BiH

Izvješće izradio je Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske koji vodi državni tajnik Zvonko Milas, a donosi detaljan popis izdvajanja što su ga prošle godine razna ministarstva i druge institucije, te sam Ured dali Hrvatima izvan Hrvatske, ponajviše onima u BiH. Po danim iznosima prednjače tri ministarstva: rada, mirovinskog sustava i socijalne politike, zdravstva te znanosti i obrazovanja.

Za sve aktivnosti Ministarstva rada ukupno je izdvojeno 58, 9 milijuna eura. U okviru istog razdjela, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje podmirio je rashode za korisnike HVO mirovina od 53, 7 milijuna eura. Za podmjeru povratak iz inozemstva, unutar Mjere Biram Hrvatsku, koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje utrošeno je 3,2 milijuna eura.

Ministarstvo zdravstva je nastavilo podupirati Kliničku bolnicu Mostar u iznosu od 10,3 milijuna eura za namjensku pomoć za podmirenje dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala. HZZO je za zdravstvenu zaštitu hrvatskih državljana s prebivalištem u BiH utrošio 4,2 milijuna eura.

Dnevnice

Za sve aktivnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja izdvojeno je 5,6 milijuna eura, za obrazovanje djece hrvatskih građana u inozemstvu 3,8 milijuna eura, a 1,1 milijun eura za financiranje razvojnih projekata, troškova putovanja, smještaja i dnevnica nastavnika iz Hrvatske koji predaju na Sveučilištu u Mostaru, te sufinanciranje poslijediplomskih studija u Hrvatskoj za zaposlenike Sveučilišta u Mostaru.

Kad je riječ o radu Središnjeg ureda po programima, on uključuje programe potpore Hrvatima u BiH, hrvatskoj nacionalnoj manjini u 12 europskih država i hrvatskom iseljeništvu.

Za programe i projekte važne za unaprjeđenje kvalitete života u BiH, u 2024. osigurano je 6,5 milijuna eura, najviše, 1,8 milijuna eura za 23 projekta iz obrazovanja i znanosti, odnosno za izgradnju, obnovu i opremanje škola, predškolskih ustanova, školskih sportskih dvorana.

Sveučilište, kazalište, televizija…

Putem Središnjeg ureda, Vlada RH je u 2024. nastavila financijski podupirati projekte od strateškog značaja za hrvatski narod u BiH, Sveučilište u Mostaru (550.000 eura), HNK u Mostaru (265.000 eura), obnovu Katoličkog školskog centra Petar Barbarić u Travniku (350.000 eura), rad Radiotelevizije Herceg-Bosne (750.000 eura).

Strateškima je prošle godine proglašeno još osam projekata koji su dobili potporu od 180.000 eura (projekti Banjalučke biskupije) do po pola milijuna eura (izgradnja osnovne škole s vrtićem i sportskom dvoranom u Fojnici, dogradnja i opremanje Hrvatske bolnice Dr. fra Mato Nikolić – dvije lamele, obnova Gimnazije fra Dominika Mandića Široki Brijeg, potpora poboljšanju standarda studenata u Sarajevu).

Projektima hrvatske nacionalne manjine u 2024. bilo je namijenjeno 1,7 milijuna eura, a javnim natječajem dodijeljeno oko 1,6 milijuna eura, dobili su ih 163 manjinske organizacije iz 11 od 12 europskih država, iz svih, osim iz Bugarske.

Digitalizacija u Chicagu

Među devet ‘manjinskih’ strateških projekata najveću potporu, 1,2 milijuna eura, dobio je projekt Gradi mlin gdje je voda – 7 Matica, kojim je obuhvaćena izgradnja, obnova i preuređenje sedam objekata u mjestima u kojima Hrvati u Srbiji žive u značajnijem broju, tj. u Somboru, Monoštoru, Sonti, Petrovaradinu, Rumi, Šidu i Opovu.

Taj projekt Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji polazi od činjenice da su Hrvati u Srbiji zajednica nerazvijenih institucija, da su teritorijalno disperzirani te da većina udruga nema svoj vlastiti prostor za rad. Stoga se pojavila potreba uspostavljanja tzv. ‘malih matica’ u mjestima gdje Hrvati žive u značajnijem broju, analogno krovnoj Matici u Subotici.

Među dva projekta od strateškog značaja za Hrvate u iseljeništvu je i Digitalizacija dokumenata i obnova prostora Hrvatskog etničkog instituta u Chicagu, za što je osigurano 150.000 eura. Institut, koji od 1975. vode franjevci, svojevrsni je arhiv koji čuva brojnu građu hrvatskih iseljeničkih zajednica i pojedinaca, fond mu broji gotovo 800.000 jedinstvenih dokumenata vezanih uz Hrvate u SAD-u i Kanadi. Drugi je projekt „Susreti hrvatske dijaspore“ koji će se i ožujku ove godine održati u Brazilu.

Zaštita manjina

Inače, potporu Republike Hrvatske od 1,2 milijuna eura za svoje je projekte prošle godine dobilo 129 organizacija hrvatskog iseljeništva iz 25 država sa pet kontinenata. Uz navedene, kroz program financiranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Hrvatske dodijeljeno je dodatnih oko 1, 8 milijuna eura.

Hrvatska je nastavila pomagati i hrvatske studente koji žive izvan nje, za akademsku 2023./2024. dodijelila im je 1.500 stipendija, ukupno ‘vrijednih’ 2,2 milijuna eura.

Uz niz brojčanih pokazatelja o izdvajanjima za Hrvate izvan Hrvatske, iz Izvješće se iščitava i kako se godinama nisu sastali neki međuvladini mješoviti odbori (MMO) za zaštitu manjina, osnovani kako bi pratili provedbu bilateralnih sporazuma o zašiti manjina koje je Hrvatska sklopila s Mađarskom, Srbijom, RS Makedonijom i Crnom Gorom.

Tako je, primjerice, tek koncem 2024. imenovana nova predsjedateljica srbijanskog dijela MMO, nakon što to nije učinjeno od parlamentarnih izbora 2020. godine. U Crnoj Gori, nakon parlamentarnih izbora iz 2020. godine, nema službene informacije o imenovanju novog supredsjedatelja MMO-a, navodi Hina.