Negativna ocjena: Gospodarenje šumama u HNŽ nezakonito i u minusu

''Okolnosti u kojima posluje Javno poduzeće Šumsko-gospodarsko društvo Šume Hercegovačko-neretvanske d.o.o. Mostar stvaraju sumnju u sposobnost Društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, što nije objavljeno u financijskim izvješćima sukladno Zakonu o računovodstvu i reviziji u FBiH'', stoji u revizorskom izvješću ovog poduzeća.

Kako su naveli revizori u izvješću za prošlu godinu, prilikom sastavljanja godišnjih financijskih izvješća Uprava Društva nije izvršila procjenu sposobnosti subjekta da nastavi poslovati u vremenski neograničenom razdoblju.

Gubitak

''Akumulirani gubitak na 31. 12. 2021. godine iznosi 211.060 KM i iznad je visine osnovnog kapitala. Društvo posluje u uvjetima bez donesenog Zakona o šumama, usvojenih šumskogospodarskih osnova i bez adekvatnog pravnog uporišta kojim bi se prenijele ovlasti za obavljanje poslova gospodarenja državnim šumama. Koeficijent tekuće likvidnosti je 0,65, što ukazuje na to da Društvo tekućim sredstvima nije u mogućnosti pravovremeno izmirivati dospjele novčane obveze'', navode revizori i dodaju kako su ''financijski rezultat i troškovi amortizacije podcijenjeni''.

Društvo je tijekom 2021. godine, kako se navodi, poslovalo na osnovu planova gospodarenja za ŠGP „Srednje Neretvansko“ i „Šume na kršu“, na koje je suglasnost dao Nadzorni odbor, što nije sukladno Odluci o izradi, sadržaju i primjeni šumskogospodarskih osnova, po kojoj planove gospodarenja, koji su dio šumskogospodarskih osnova, donosi županijsko ministarstvo na čijem području se nalaze državne šume, uz suglasnost Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

''Posljednje važeće šumskogospodarske osnove istekle su 2000. godine, a nove nisu donesene, što je obveza propisana Odlukom o izradi, sadržaju i primjeni šumskogospodarskih osnova, Odlukom o osnivanju Društva i Statutom'', navedeno je.

Odvjetnici i nabavke

Dodaje se kako nabavu odvjetničkih usluga u iznosu od 13.888 KM Društvo nije provodilo sukladno Zakonu o javnim nabavama i njegovim provedbenim aktima. Također, provedeno je više postupaka srodnih nabava u iznosu od 15.691 KM putem direktnih sporazuma, za koje je potrebno provesti drugi odgovarajući postupak predviđen Zakonom.

''Nakon stavljanja izvan snage Zakona o šumama FBiH i Uredbe o šumama FBiH presudom Ustavnog suda 2009. godine, odnosno 2011. godine respektivno, na razini Hercegovačko-neretvanske županije nije donesen Zakon o šumama, niti propis ili drugi pravni akt, što je imalo za posljedicu da na Društvo nisu prenesene ovlasti za obavljanje poslova gospodarenja državnim šumama. Da bi se zakonski riješilo gospodarenje šumama na području ove Županije neophodno je da se uključi Skupština, Vlada i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije'', navode revizori.

Ističu kako nisu sačinjeni interni akti za upravljanje rizikom, mapa procesa, strategija procjene rizika i registar rizika.

''Nije izvršena procjena, značajnost i stupanj rizika ni za jedan proces poslovanja. Zbog navedenog Društvo nije uspostavilo odgovarajući sustav unutarnjih kontrola sukladno Zakonu o financijskom upravljanju i kontroli u javnom sektoru u FBiH i Pravilniku o provođenju financijskog upravljanja i kontrole u javnom sektoru u FBiH'', dodaje se i navodi kako je uvidom u Statut Društva uočeno da su organi upravljanja: Skupština, Nadzorni odbor, Uprava i Odbor za reviziju što nije sukladno Zakonu o javnim poduzećima u FBiH.

Ugovor istekao

''Društvo je imalo zaključen Ugovor o prijenosu poslova gospodarenja svim državnim šumama i šumskim zemljištem u administrativnim granicama Hercegovačko-neretvanske županije s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ za razdoblje od 31. 8. 2007. godine do 28. 2. 2008. godine. Ugovor je istekao prije stavljanja izvan snage Zakona o šumama FBiH'', navedeno je u izvješću.

Dodaje se da šumskogospodarske osnove za državne šume donosi županijsko ministarstvo nadležno za poslove šumarstva, uz pribavljenu suglasnost Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

''Korisnik šuma financira izradu ŠGO-a za državne šume i odgovoran je za njenu blagovremenu izradu, uz nadzor nadležnog županijskog ministarstva. Odredbe šumskogospodarskih osnova su obvezne, a Društvo posluje bez donesenih ŠGO od dana osnivanja, iako su one bile propisane Odlukom o osnivanju ŠGD-a Hercegovačko-neretvanske županije, Statutom Društva i ugovorima o prijenosu poslova gospodarenja državnim šumama koji su potpisani u prethodnom razdoblju. Posljednje važeće ŠGO za područje Hercegovačko-neretvanske županije prestale su važiti 2000. godine'', navode revizori i ističu kako ''Društvo obavlja djelatnost bez donesenih i usvojenih šumskogospodarskih osnova i projekata za izvođenje koji se donose na razdoblje od deset godina, iako su zahtijevane i bile obveza ugovorima iz 2007. i 2010. godine, kao i Odlukom o osnivanju, Statutom Društva i odlukama Vlade Federacije BiH o izradi, sadržaju i primjeni ŠGO-a''.

Gospodarenje šumama bez pravnog akta

Na planove gospodarenja suglasnost je dao Nadzorni odbor (28. 5. 2021. godine i 18. 11. 2021. godine), a nije županijsko ministarstvo na čijem području se nalaze šume, kako nalaže Odluka Vlade FBiH o izradi sadržaju i primjeni ŠGO-a. Zbog toga su Federalno ministarstvo i Federalno pravobraniteljstvo naložili Društvu prekid planiranih radova, sukladno donesenom Planu gospodarenja.

''Međutim, Društvo je u 2021. godine nastavilo obavljati poslove gospodarenja šumama, sukladno donesenom Planu i bez ugovora ili drugog pravnog akta kojim bi se prenijele ovlasti za obavljanje poslova gospodarenja šumskim područjem. Imajući u vidu da su Zakon o šumama FBiH i Uredba o šumama FBiH presudom Ustavnog suda stavljeni izvan snage 2009. godine, odnosno 2011. godine respektivno, te da na razini Hercegovačko-neretvanske županije nije donesen Zakon o šumama, a da istovremeno nije donesen propis ili drugi pravni akt kojim bi se prenijeli poslovi gospodarenja državnim šumama, Društvo obavlja poslove gospodarenja šumama bez odgovarajućeg pravnog akta. Također, Društvo nije sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ donijelo šumskogospodarske osnove koje su propisane Odlukom o osnivanju, Statutom Društva i Odlukom Vlade Federacije BiH o izradi, sadržaju i primjeni šumskogospodarskih osnova, na koje suglasnost treba dati Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a koje predstavljaju temelj za gospodarenje šumama na prostoru jednog šumskogospodarskog područja, što je navedeno i u Pismu rukovodstvu od 9. 11. 2021. godine. Posljednje važeće šumskogospodarske osnove istekle su 2000. godine. Tijekom 2021. godine poslovi gospodarenja šumama vršeni su na osnovu planova gospodarenja za ŠGP „Srednje Neretvansko“ i „Šume na kršu“, na koja je suglasnost dao Nadzorni odbor, a nije županijsko ministarstvo na čijem području se nalaze šume, uz suglasnost Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kako nalaže Odluka Vlade FBiH o izradi sadržaju i primjeni šumskogospodarskih osnova'', navod revizori.

U izvješću također stoji kako od 2011. do 2020. godine Društvo nije vršilo prodaju niti ostvarivalo prihode od prodaje drvnih sortimenata.

Radno vrijeme i isplata plaća

''U drugoj polovini 2021. godine Društvo je otpočelo prodaju drvnih sortimenata na osnovu usvojenog Plana gospodarenja za 2021. godinu, iako Zakon o šumama HNŽ nije usvojen, nisu donesene šumskogospodarske osnove Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Hercegovačko-neretvanske Županije, niti je Federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva dalo suglasnost. Također, nije osiguran relevantan pravni akt ili ugovor nadležnih institucija kojim bi se prenijele ovlasti za obavljanje poslova gospodarenja državnim šumama'', navedeno je.

Uvidom u evidencije o radnom vremenu ustanovljeno je pak da one nisu bile uspostavljene sukladno Zakonu o radu i Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i drugim licima angažiranim na radu, jer nisu sadržavale podatak o početku i završetku rada.

''Nismo se uvjerili da je obračun i isplata plaća zaposlenicima vršena prema članku 44. točka (3) Zakona o radu, kojim je propisano da se odmor u trajanju od 30 minuta ne uračunava u radno vrijeme, niti su ugovori sklopljeni sa zaposlenicima usklađeni s Pravilnikom o radu i Zakonom o radu'', dodaje se.