Nastavlja se političko-trgovinski rat Srbije i Kosova

Beograd i Priština nastavljaju političko-trgovinski rat zbog uvođenja pristojbi na robu iz Srbije, a jedna od posljedica je zatvaranje privatnih trgovina, tržnica, kioska, pekarnica i ljekarnih u sjevernom dijelu Kosova, čime se želi izvršiti pritisak na Prištinu, dok prištinski čelnici poručuju kako Srbija želi inscenirati humanitarnu krizu.

Trgovine su zatvorene u znak prosvjeda koji su trgovci dogovorili prošlog tjedna zbog pristojbi od 100 posto, uvedenih prije sedam mjeseci, kojima Priština pokušava primorati Beograd da prizna kosovsku neovisnost i suglasi se s prijemom Kosova u Ujedinjene narode i međunarodne organizacije.

Kosovske vlasti uvele su pristojbe od u studenom prošle godine, a u posljednjih mjesec dana pooštrene su kontrole uvoza robe, što je za posljedicu imalo ograničenja u opskrbi te pad ponude u trgovinama.

Predsjednik Udruge gospodarstvenika sjevera Kosova, većinski naseljenog Srbima, Radoš Petrović rekao je da pod ovakvim uvjetima trgovci ne mogu poslovati i upozorio da će se to stanje produljiti ako se  ništa ne promijeni.

“Iz Beograda su najavili pomoć, međunarodna zajednica se ne oglašava, Priština ne planira ukinuti pristojbe, tako da ni mi ne možemo reći do kada će sve ovo trajati. Sve će ovisiti o situaciji na terenu”, rekao je Petrović.

U sjevernom dijelu Mitrovice ne rade ni taksisti, a slično je i u ostale tri općine na sjeveru Kosova.

Haradinaj optužuje Beograd za simuliranje humanitarne krize

Nakon najave kosovskog premijera Ramusha Haradinaja da će na sjeveru omogućiti privremenu veleprodaju, dva kamiona s uljem, brašnom, mlijekom te sredstvima za higijenu dopremljena su u sjeverni dio grada, ali nije bilo zainteresiranih trgovaca koj bi otkupili robu, navodi RTK.

Kosovska vlada je, u suradnji s kosovskim poduzećima, najavila i otvaranje mobilnih prodajnih mjesta na sjeveru Kosova "radi zaštite građana", nakon što su gospodarstvenici s tog područja odlučili zatvoriti svoje trgovine.

Prema navodima Radija Slobodna Europa, dobavljači u sjevernoj Mitrovici kažu kako robe za prodaju više nema, poglavito mliječnih proizvoda, brašna, ulja i sličnih prehrambenih artikala.

Kosovski premijer optužuje Beograd za "simuliranje humanitarne katastrofe" i kaže da je to "još jedan neuspjeli pokušaj destabiliziranja" Kosova.

"Nijedan građanin Kosova neće biti žrtvom specijalnog rata kojeg orkestriraju vanjski agenti", poručio je Haradinaj.

Ljajić: Svi su na gubitku

Srbijanski ministar trgovine Rasim Ljajić priznaje da je na sjeveru Kosova bilo robe koja je, nakon uvođenja carinskih pristojbi, stizala i krijumčarskim kanalima, ali se situacija promijenila.

"Bilo je i robe koja je krijumčarskim kanalima dolazila do Kosova. Carina je odjednom postala revnosnija, odjednom pokušavaju demonstrirati državnost, snagu institucija", rekao je Ljajić za N1, ustvrdivši kako sadašnja situacija svima šteti.

"Svi su na gubitku, potrošači su na gubitku. Ekonomski gledamo - sigurno je gubitak za privredu i Kosova, Srbije, središnje Srbije, ali i za regiju", kazao je Ljajić dodavši: "Ovo nisu pristojbe od 100 posto, ovo je zabrana trgovine".

Istodobno, mediji u Prištini prenose ocjenu kosovskog predsjednika Hashima Thacija kako Srbija nije uspjela inscenirati humanitarnu krizu na sjeveru Kosova.

"Nema humanitarne krize, već se radi o pokušaju Srbije da bude predstavljena kao žrtva pred srpskim građanima sa sjevera Kosova", rekao je Thaci.

Radi se o "još jednom neuspjelom pokušaju Srbije", uvjeren je Thaci te navodi kako je "važno da cijeli demokratski svijet shvati realnost".

Ključni preduvjet Beograda za nastavak dijaloga o normalizaciji odnosa s Prištinom je ukidanje carinskih pristojbi koje su kosovske vlasti jednostrano uvele koncem prošle godine na robu iz Srbije i BiH, kao protumjeru na prošlogodišnju diplomatsku kampanju Srbije da se Kosovo ne primi u Interpol i UNESCO.

Kosovski premijer Ramush Haradinaj zaprijetio je koncem lipnja da bi pristojbe na robu iz Srbije mogle ostati na snazi zauvijek, ukoliko Beograd ne prizna novisnost Kosova.

Haradinaj drži da je Priština ta koja je "sjela za stol kao slaba i neravnopravna strana". Po njegovim riječima, dijalog s Beogradom ima ime: "uzajamno priznanje (Srbije i Kosova) u okviru postojećih granica".