Nastavlja se obnova 40 javnih objekata u FBiH

S ciljem unapređenja stanja javnih objekata na području Federacije BiH, a prepoznavši energetsku efikasnost kao važnu kariku za potporu održivom ekonomskom rastu, Bosna i Hercegovina od 2016. godine sprovodi Projekt energetske efikasnosti za BiH (AF BEEP).

Projekt implementira Federalno ministarstvo prostornog uređenja, uz kreditna sredstva Svjetske banke.

Imajući u vidu značajne rezultate postignute dosadašnjom implementacijom, Federalno ministarstvo prostornog uređenja nastavlja s provedbom ovog projekta.

Tako će, u naredne četiri godine, novo i energijski efikasno ruho dobiti još 40 objekata javne namjene.

''Sretan sam što nastavljamo s provođenjem projekta AF BEEP i obnovom javnih objekata u FBiH. Implementacija mjera energijske efikasnosti višestruko je značajna. Prvenstveno, poboljšavamo uvjete rada i boravka za sve korisnike obnovljenih objekata. Činjenica da djeca zimi na nastavi više ne sjede u jaknama je sama po sebi iznimno bitna. Pred toga, ostvarujemo i značajne uštede u troškovima za energiju. Istraživanja pokazuju da ulaganje jednog eura u energijsku učinkovitost, kroz kratko vrijeme, donosi povrat od 4 do 5 eura, što omogućava brzi povrat uložene investicije. Na kraju, smanjujemo i zagađenost zraka, što je važno za zdravlje cjelokupnog društva'', izjavio je tim povodom ministar prostornog uređenja FBiH Josip Marić.

U okviru projekta, do sada je obnovljeno 55 objekta javne namjene (prvenstveno zdravstvenih i obrazovnih, te ostalih institucija), u koje je uloženo više od 25 milijuna KM.

Pored značajnog poboljšanja komfora za više od 450.000 korisnika, ostvarene su i procijenjene godišnje uštede u iznosu od preko 3 milijuna KM. Istovremeno, emisija CO2 smanjena je za više od 4.500 tona godišnje, što doprinosi poboljšanju kvaliteta zraka u gradovima širom FBiH.

U narednom periodu, mjere energetske efikasnosti će biti implementirane na još 30 obrazovnih objekata, devet zdravstvenih institucija, te na objektu policijske akademije.

Kada je riječ o geografskoj rasprostranjenosti, njih 30 nalazi se na području Zeničko-dobojskog, dva na području Tuzlanskog, četiri na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, te četiri na području Kantona Sarajevo.