Nakon višemjesečnog spora Vlada HNŽ-a i Sindikat pravosuđa kreću s postupkom mirenja

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije na sjednici  održanoj u utorak je usvojila zaključak kojim se pokreće postupak mirenja s Jedinstvenim sindikatom državnih službenika i namještenika pravosuđa HNŽ-a. Zaključak je usvojen nakon što je Vlada primila k znanju informaciju Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave o aktualnom stanju u vezi s položajem državnih službenika i namještenika u pravosuđu.

Rješenje na vidiku?

Postupak mirenja bit će vođen pred Mirovnim vijećem Županije, u skladu sa Zakonom o mirnom rješavanju radnih sporova FBiH. Ustrojavanjem Mirovnog vijeća stvorene su institucionalne pretpostavke za provedbu mirenja, čime je osiguran mehanizam koji ranije nije bio na raspolaganju.

S obzirom na to da se zahtjevi sindikata odnose na materijalna prava uređena Kolektivnim ugovorom za službenike tijela uprave i sudske vlasti u FBiH, u postupak mirenja bit će uključen i konzultiran reprezentativni Samostalni sindikat državnih službenika i namještenika u tijelima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u FBiH, kao strana i potpisnik tog ugovora, u skladu sa Zakonom o radu FBiH.

Pokretanjem mirenja Vlada HNŽ-a otvorila je institucionalni okvir za razgovor o zahtjevima zaposlenika u pravosuđu, te je, kako navode, potvrdila opredjeljenje da se otvorena pitanja rješavaju dijalogom i u skladu sa zakonom propisanim postupcima.

Kronologija

Problemi između zaposlenika u pravosuđu HNŽ-a i županijskih vlasti traju još od 2024. godine, kada je Sindikat počeo tražiti poboljšanje materijalnog položaja i uvođenje dodatka na plaću zbog složenosti i specifičnosti poslova koje obavljaju. Krajem 2024. održan je i štrajk upozorenja, nakon čega je Sindikat 30. prosinca 2024. donio odluku o pokretanju općeg štrajka.

Do općeg štrajka, međutim, nije odmah došlo jer nije postignut sporazum o poslovima koji se ne mogu prekidati za vrijeme štrajka. Sindikat je zbog toga pokrenuo postupak pred Općinskim sudom u Mostaru, a u svibnju 2026. upozorio je da procedura koja bi trebala biti žurna traje već 14 mjeseci. U srpnju su naveli da je taj postupak ušao već u 16. mjesec.

Zbog izostanka dogovora, zaposlenici u pravosuđu HNŽ-a 1. lipnja 2026. godine započeli su štrajk upozorenja, koji se održavao svakog radnog dana od 9 do 10:50 sati. Kao glavne razloge naveli su niske plaće koje ne prate inflaciju, nezadovoljstvo drugim naknadama te zahtjev da se složenost i posebni uvjeti njihova rada dodatno vrednuju.

Istoga dana zaposlenici su se okupili pred zgradom Vlade HNŽ-a, tražeći otvaranje ozbiljnog dijaloga s Vladom i resornim ministarstvom. Predsjednica Sindikata Vesna Kojić tada je naglasila da zaposlenici traže da se specifičnost njihovih poslova konačno prepozna i materijalno vrednuje.

Nekoliko dana poslije, 5. lipnja, Sindikat je odbio tadašnju ponudu Vlade HNŽ-a i poručio da ne odustaje od svojih zahtjeva. Upozoravali su i da je zbog štrajka već došlo do ozbiljnog zastoja u radu pravosudnih institucija.

Prosvjedi i okupljanja nastavili su se i sljedećih dana, a Sindikat je kao prioritet isticao povećanje naknada i priznavanje specifičnih uvjeta rada zaposlenika u pravosuđu.

Sredinom lipnja Sindikat je upozorio da štrajk upozorenja traje od 1. lipnja te da bi, ako ne bude rješenja, mogao uslijediti zakoniti opći štrajk. Naglasili su da posljedice zastoja najviše osjećaju građani koji ovise o radu sudova i drugih pravosudnih institucija.