Nakon krize kompanije će zapošljavati više robota, a manje ljudi

U svijetu u kojem se odjednom od nas traži socijalno distanciranje, odnosno držanje odmaka od ljudi, što je prilično teško za obavljanje određenih poslova, uvelike raste važnost - robota.

Oni ne mogu dobiti virus, jednostavno je objasnio prednosti robota u odnosu na ljude u situaciju u kojoj se trenutačno nalazimo izvršni direktor kompanije AMP Robotics Matanya Horowitz. S njim se slaže i profesor Richard Park sa Sveučilišta u Clemsonu koji smatra da, jednom kada se pandemija završi, više neće biti povratka na staro jer bi se i svijest ljudi mogla djelomično promijeniti te bi i kritičari robotizacije mogli uvidjeti prednosti robota.

Osim što među njima nema mogućnosti širenja virusa (povezanim robotima prijetnja mogu biti samo računalni virusi i maliciozni softver), oni su često učinkovitiji, tj. produktivniji u odnosu na ljude, mogu raditi u smjenama od 24 sata, a vlasnicima kompanija najvažnije je da su (dugoročno) jeftiniji i isplativiji.

No rastuća popularnost robotizacije tijekom pandemije nosi i jednu lošu vijest za radnike za budućnost poslije koronavirusa, a ta vijest je da će potražnja za ljudima biti manja. Realni scenarij za neke od kompanija koje su masovno dijelile otkaze jest da, jednom kada se proizvodnja i prihodi vrate na vrijeme prije pandemije, one neće ponovo zapošljavati isti broj ljudi, već bi neka radna mjesta mogla popuniti roboti.

U posljednjih mjeseci svjedočimo brojnim takvim primjerima, a jedan od njih je i industrija recikliranja te AMP Robotics bilježi veliki porast potražnje za njihovim robotima baziranim na umjetnoj inteligenciji za razvrstavanje otpada.

Oni mijenjaju ljude koju su dosad stajali jedni pored drugih i stavljali plastiku, papir, karton i drugi otpad u posebne spremnike. Kompanije koje su prije krize tražile jednog do dva robota, sada ih traže puno više te je za očekivati da će se potražnja nastaviti i nakon koronakrize.

Recikliranje je samo jedan od primjera - npr. i u PayPalu sada se masivno koriste chatbotovi za komunikaciju s korisnicima, a kako i Googleovci rade od doma, moderacija sadržaja većinom je sada prebačena softveru i umjetnoj inteligenciji.

Veliki broj ljudi tijekom krize uvidjet će prednosti mobilnog bankarstva pa će i u budućnosti nastaviti plaćati račune te obavljati većinu bankarskih poslova putem mobilnih aplikacija, umjesto odlazaka u poštu ili bankovne poslovnice. Sve će se manje koristiti gotovina, dok će se plaćati beskontaktno karticama ili mobilnim telefonima.

Iako bi se mjere karantene i izolacije mogle s vremenom ublažiti, za pretpostaviti je da će se neka vrsta socijalne distance nastaviti i dalje, sve do pronalaska cjepiva. Zbog toga će porasti popularnost i trgovina bez zaposlenika poput Amazonovih trgovina Go u kojima uopće nema blagajni, već pod budnim okom kamera i senzora korisnici, nakon registracije prilikom ulaska, samo uzimaju stvari s polica i napuštaju trgovinu, javlja Zimo.

Nema ni korištenja bankovnih kartica jer im se novac skida direktno s računa, a trgovina zna broj kartice jer su se korisnici registrirali pri ulasku, a račun za registraciju povezan je s podacima Amazona i bankovnom karticom koja se koristi na toj stranici. U takvim trgovinama ne samo da nema blagajni, već nema potrebe ni za skeniranjem proizvoda jer sve što uzmete prate kamere i odmah vam stave na račun.

U sve većem broju trgovina (i u Hrvatskoj) koriste se brze blagajne na kojima kupci sami skeniraju i plaćaju račune, a možemo očekivati da će se povećati popularnost robota koji, umjesto ljudi, u trgovinama provjeravaju stanje na policama i pune ih s novim proizvodima.

Čini se da se neke stvari, kada korona jednom postane prošlost, odnosno kada budemo imali cjepivo i lijekove pa zbog virusa SARS-CoV-2 više ne budemo morali živjeti u izolaciji, nikada neće vratiti na staro. Dio ljudi koji je ostao bez posla tako se više neće moći vratiti na stara radna mjesta jer će ih zamijeniti učinkovitiji i jeftiniji roboti pa im neće ostati ništa drugo nego se prilagoditi novim uvjetima života i rada i educirati se za drukčije poslove.