Najava dokumentarca: Aluminij je tretiran kao bankomat

Aluminij je, koliko god oni negirali, tretiran kao bankomat kojim su upravljali odabrani kadrovi HDZ-a BiH, piše Žurnal.info najavljujući svoj novi dokumentarac "Aluminij, od Tuđmana do Kabirija".

U izdvojenom traileru prikazani su isječci Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH, koji kaže ''Ne postoji baš nikakva, ali nikakva osobna, moralna i kakva god hoćete, odgovornost''
Sugovornici su rekli kako nikada nije bilo volje da se strukturalno riješi problem, te da se nije radilo po zakonu i transparentno.

Aluminij je, navodi se u najavi dokumentarca, jedna od točaka organiziranog kriminala.

''Umjesto strateških planova za očuvanje firme, u fokusu su bili stranačko zapošljavanje, enormne plaće i novčane stimulacije članovima uprave te pogodovanje pojedinim kupcima. Nitko nije ozbiljno prihvaćao ili mario za činjenicu da zarad brojnih nezakonitosti i lošeg upravljanja Aluminij može biti ugašen'', piše Žurnal.

Taj trenutak je došao u prvim minutama 10. srpnja 2019. godine...

Uveden Kabiri...

''Mnogo je razloga bilo da godinama prije gašenja Aluminija reagiraju istražni organi. Financijska policija je uzalud sve dokumentirala. Pod krinkom konsolidacijskog postupka Aluminija uveden je u igru Amir Gross Kabiri, državljanin Izraela koji ima odlične konekcije koje sežu sve do ruskog predsjednika Vladimira Putina'', navodi Žurnal.info prezentirajući trailer za svoj dokumentarac.

Podsjetimo, od gašenja Aluminija postavljaju se pitanja tko je odgovoran. 2021. godine objavljeno je kako je Tužiteljstvo HNŽ-a je zaprimilo šest izvješća Financijske policije FBIH o postojanju osnova sumnje o počinjenju kaznenog djela protiv više odgovornih osoba.

A tko su odgovorne osobe za koje postoji osnovana sumnja o počinjenju kaznenih djela, službeno, nikada nije rečeno.

Da bi Aluminij radio potrebne su mu velike količine struje, čija je cijena, kao i cijena glinice, na svjetskim burzama tada porasla, pa je kompanija postala nelikvidna.

Poslovanje s gubitkom

Inače, posljednjih nekoliko godina prije gašenja Aluminij je poslovao gubitkom. Po podacima koje je tada iznijela Vlada FBiH samo Elektroprivredi HZ HB za struju dugovali su 300 milijuna maraka (oko 150 milijuna eura).

Iz ove firme su isticali kako ne mogu dobiti bankarske garancije za kupovinu sirovina, a ukazuju i na, kako kažu, apsurd da struju moraju kupovati vani, dok domaće kompanije izvoze električnu energiju.

Radnici su posljednjih mjeseci ukazivali na nepovoljne i po Aluminij štetne ugovore prethodnih uprava, čime su se dugovi ove kompanije samo povećavali.

Aluminij je 2017. godine bio najveći pojedinačni izvoznik iz BiH, a prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH izvezli su skoro 360 milijuna maraka (180 milijuna eura). Oko 900 radnika bilo je zaposleno u Aluminiju. Procjenjivalo se da više desetina tisuća ljudi izravno ili neizravno ovisi od Aluminija, uključujući i firme koje surađuju sa tom nekada uspješnom kompanijom.