Nadanja i čekanja: Koja je nova strategija mostarskog aerodroma?
''Strategiju mijenjamo i prilagođavamo se trenutnim uvjetima u zrakoplovstvu'', odgovaraju iz mostarske Zračne luke na upit postoji li i u kojem smjeru ide nova strategija poslovanja ove kuće.
Kažu kako se svi planovi, ciljevi i buduća strategija J.P. Međunarodne Zračne luke - aerodrom Mostar zasnivaju na dovođenju niskotarifne zrakoplovne kompanije, kao i Charter letova iz Italije, Poljske, Irske, te ostalih njima zanimljivih destinacija.
U međuvremenu, posljednji službeni let na mostarskom aerodromu viđen je u prosincu 2020. godine, a u prošloj godini kroz mostarsku Zračnu luku prošla su tek 1.678 putnika. Primjera radi, tijekom 2019. broj putnika iznosio je 34.207, što je također dosta manje ako usporedimo poslovanje aerodroma u Tuzli ili Sarajevu.
Najeći broj putnika Zračna luka Mostar imala je još 2013. godine kad je zabilježeno njih 78.205, te 2015. godine kad je zabilježeno 75.244 putnika. Nakon 2015. godine broj putnika je u konstantnom padu, i prije Covid pandemije.
Godinu prije Covid krize Zračna luka Mostar je uspjela uspostaviti letove s dva grada u Njemačkoj i jedan u Hrvatskoj te imati tri redovne linije, a covid kriza je poslovanje zračne luke svela na minimum i nezapamćene negativne rekorde.
Stoga se, kako stoji u izvještaju o poslovanju a koji smo imali na uvid, oporavak Zračne luke Mostar treba promatrati kroz tri aspekta: kadrovsku strukturu, infrastrukturna unapređenja i subvencioniranje letova.
''Nadamo se da će u bližoj budućnosti pandemija Covida 19 biti stavljena u potpunosti pod kontrolu, te na taj način omogućiti svim turistima i posjetiteljima BiH da se bez bilo kakvih ograničenja (karantene, samoizolacija) mogu vratiti u svoje matične zemlje pri povratku iz naše države'', govori za Bljesak.info Nedeljko Ćorić, rukovoditelj Sektora komercijale Zračne luke Mostar.
I pad je let
Pad u pandemiji u mostarskoj Zračnoj luci iznosio je 95.8 posto i to je ustvari najveći pad broja putnika u regiji. Bez obzira na to, u ovoj kući nije zabilježeno otpuštanje radnika osim, navodno, onih angažiranih ugovorom o djelu.
U 2020. godini broj uposlenih iznosio je 58, dok je godinu ranije taj broj iznosio 56. U 2016. godini kad je zabilježen veliki pad, bilo je 57 uposlenih. Kako je pad putnika bio veći tako je rastao broj uposlenih. U 2017. godini 52, a u 2018. godini broj uposlenih je bio 55. Primjera radi, davne 2013. godine, kad je zabilježen najveći broj putnika, broj uposlenika iznosio je 44.
Novac potreban za plaće i doprinose, iako nisu na proračunu, osigurale su i federalna i županijska Vlada.
''J.P. Međunarodna Zračna luka-aerodrom Mostar nije na proračunu i financira se od pružanja usluga zrakoplovnim kompanijama. Međutim u ovoj situaciji koja je globalno utjecala na pad prometa i prizemljila mnoge zrakoplove pa i utjecala na gašenje određenog broja zrakoplovnih kompanija koje nisu mogle podnijeti pritisak zbog pada prihoda i mi se izravno suočavamo s nemogućnošću ostvarivanja prihoda i financijske samoodrživosti. Međunarodnoj zračnoj luci-aerodromu Mostar dodijeljena su određena sredstva od strane Vlade Federacije BiH preko Federalnog Ministarstva prometa i komunikacija za neke kapitalne i tekuće izdatke, te od strane Vlade HNŽ kroz Ministarstvo prometa i veza HNŽ i Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša, kao i Grada Mostara'', govori Ćorić.
Prema izvještaju o poslovanju kojeg smo imali na uvid od prosinca 2013. sve do svibnja 2018. godine, iz temeljnog razloga ne postojanja Gradskog vijeća Grada Mostara, kako je navedeno, nije održana ni jedan sjednica Skupštine Društva, usprkos konstantnom inzistiranju Uprave i nadzornog odbora Zračne luke Mostar.
Naime, sukladno zakonskim propisima Gradsko vijeće imenuje predstavnike Grada Mostara na Skupštine društava u kojima je Grad Mostar većinski vlasnik.
JP Međunarodna zračna luka - aerodrom Mostar d.o.o. je mješovito poduzeće sa ino kapitalom po pitanju vlasničke strukture, a koju čine Grad Mostar kao većinski vlasnik i Zračna luka Zargreb d,o.o, Zagreb kao manjinski vlasnik.
3,5 milijuna pomoći
Još u travnju ove godine federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić posjetio mostarski aerodrom, gdje ga je v.d. ravnatelja Ivan Ljubić upoznao sa stanjem nastalim zbog poslovanja u uvjetima pandemije, ali i s budućim planovima i statusu pregovora s avio-kompanijama o uvođenju redovitih sezonskih linija.
Ministar je tada izrazio opredijeljenost za nastavak pružanja potpore opstanku i razvitku Zračne luke – Aerodroma Mostar do financijske samoodrživosti te najavio skoro potpisivanje ugovora za kapitalni i tekući transfer.
''Ukupna vrijednost ugovora za ovu zračnu luku iznosi 3,5 milijuna konvertibilnih maraka, od čega se jedan milijun KM odnosi na program utroška sredstava tekućeg transfera ”Subvencije javnim poduzećima,“ za unaprjeđenje zračnog prometa, a 2,5 milijuna KM na program utroška sredstava „Kapitalnog transfera javnim produzećima“, priopćeno je tada iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.
Prema izvještaju o poslovanju samo ove godine je Zračna luka Mostar od federalne Vlade dobila 930.000,00 KM, prihoda od subvencija Croatia Airlinesa 225.699,00 KM te od Grada Mostara 83.000,00 KM.
U razdoblju od 2013. do 2020. godine ova kuća je u dva navrata 'povukla' novac iz IPA fondova, i to 2013. godine 252.663,00 KM te 2017. godine 466.633,00 KM.
Čeka se i na Grad
Iz Grada međutim još čekaju prvi konkretni potezi novog gradonačelnika Marija Kordića i Gradskog vijeća koji su najavili kako je jedan od prioriteta njihovog rada svakako izvještaj o Javnom poduzeću Aerodrom Mostar.
"Temu Zračne luke Mostar stavili smo na prvo mjesto. Imamo izvjesnih problema, Zračna luka Mostar ima i tehničkih problema u smislu da nisu do kraja spremni prihvatit svaki mogući let. Imamo izvjesnih problema, radimo na rješavanju. Užurbano i intenzivno radimo na toj temi ne bi li mogli stati uz rame drugim zračnim lukama u BiH", rekao je na prošloj sjednici Gradskog vijeća mostarski gradonačelnik.
Istaknuo je kako je zajedno sa Salemom Marićem, predsjednikom Gradskog vijeća Mostara, tijekom radne posjete Turskojm razgovarano upravo o ovom problemu te da su donijeli i pozitivne informacije. Marić je pak istaknuo kako će se tek poslije detaljne analize i izvještaja o radu moći donijeti konkretni zaključci.
''Sigurno je da je došlo do imenovanja direktora mimo zakona i odluka Gradskog vijeća. Prvo moramo završiti sa upravnim strukturama, pa tek onda pričati o planovima za budućnost'', rekao je ranije Marić.
S aerodroma nam govore kako je pomoć zatražena ne samo od Turske nego i od ostalih veleposlanstava zemalja Europske unije i svijeta koje svoja predstavništva imaju u Bosni i Hercegovini.
''Trenutna situacija je takva da sve ostaje na obećanjima, a mi kao zračna luka, nadamo se da će se nešto od tih obećanja i ostvariti u skorijoj budućnosti'', govori Ćorić i navodi kako strategiju sa financijskog aspekta moraju implementirati sve razine vlasti vezani izravno ili neizravno za J.P. Međunarodnu zračnu luku - aerodrom Mostar.
Je li rješenje koncesija?
Na upit o mogućoj koncesiji govore kako to uvijek ostaje jedna od opcija u budućnosti, međutim s obzirom na trenutnu tešku situaciju u kojoj se nalaze avio prijevoznici i kompletan avio svijet, smatraju da je o toj opcije prerano razgovarati.
Zasada, kako se može zaključiti, uz traženje pomoći od drugih, sve ostaje na nadi, kako nam i govore.
''Nadamo se da će sve institucije koje sudjeluju u financiranju J.P. Međunarodne zračne luke-aerodroma Mostar shvatiti ozbiljnost trenutne situacije u kojoj se nalazimo, te zajedničkim snagama izraditi Projekat revitalizacije i oporavka turizma u Hercegovini pa i šire'', objašnjava rukovoditelj Sektora komercijale Zračne luke Mostar i dodaje kako je to u interesu svih građana Hercegovine i šire.
U međuvremenu, od prosinca 2020. prošlo je osam mjeseci. Sigurno je da je pandemija morala uzeti, kao i svuda u svijetu, određeni danak, no osam mjeseci nadanja, čekanja, praznog hoda i prašine na pultovima ne ulijeva nadu ni zaposlenicima a ni Hercegovini niti Mostaru kao njezinu središtu.
Mostarska zračna luka mora promijeniti poslovanje, složne bile i političke stranke, od kojih su pojedine navele kako je potrebno razmotriti mogućnost koncesije i kako je potencijal Luke neiskorišten kao i mogućnost cargo-prometa.
HDZ BiH smatra kako bi Zračna luka Mostar trebala biti katalizator turističke ponude privlačenjem avioprijevoznika i otvaranjem novi destinacija.
''Dugo godina bez adekvatne podrške zbog nepostojanja Gradskog vijeća a u ovoj godini i štete nastale pandemijom korona virusa, zračna luka Mostar, kao i sve druge našla se u nezavidnom položaju i trebat će dugo vremena da se vrati na stanje prije pandemije a tek onda da ostvari određeni napredak. Potencijal mostarske zračne luke je ogroman, ali treba stvoriti preduvjete da iskoristimo taj potencijal'', naveli su ranije iz HDZ BiH.
Naša stranka smatra kako su godine poraća pokazale da je funkcioniranje javne gradske kompanije od perspektivnog aerodroma napravilo najgori u regiji.
''Nisu pomogle ni milijunske dotacije viših razina vlasti, ni kampanje glasanja da se dobiju letovi niskobudžetnih kompanija, ni domoljubni let Croatia Airlinesa za Zagreb za koji se od prvog dana znalo da neće biti isplativ. Nema poboljšanja dok je dijagnoza stanja na aerodromu 'imamo 30 radnika viška, a fali nam 40 novih' što su bili neki od komentara koji su se svojevremeno mogli čuti od uposlenika na aerodromu.''
Koalicija za Mostar 2020 je navela kako će inzistirati da Grad sa svoje strane daje ''svaku vrstu materijalne i nematerijalne pomoći''.
''Prvo je neophodno završiti proces postavljanja u upravljačkim i rukovodnim strukturama Aerodroma vodeći računa da će novi ljudi moći, htjeti i znati iskazati veću angažiranost kako prema višim razinama vlasti tako i na tržištu u cilju povećanja broja letova i putnika, jer bez toga nema stabilnosti Aerodroma'', smatraju iz ove koalicije.
Hrvatska republikanska stranka navodi kako je rješenje potpisivanje ugovora s niskotarifnim avio-prijevoznicima (po uzoru na Tuzlu), otvaranje pregovora da mostarska zračna luka bude rezervni centar za aerodrome Sarajevo, Split i Dubrovnik, kao i izvršenje programa stvaranja Zračne luke Mostar kao središta zračne vatrogasne flote.
