Na svaku 1 KM plaće radniku, državi se mora dati dodatnih 70 pfeninga

Osnivač firme ZenDev iz Mostara Senad Šantić nedavno je posjetio Europski parlament i govorio je o ekonomskom stanju u Bosni i Hercegovini, navodeći da “zaustavljanjem sive ekonomije mogu se pokrenuti investicije u BiH”.

Njegova firma jedna je od brojnih koje su dobile pomoć USAID-a u okviru projekta Diaspora invest.

“Počašćen sam što sam pozvan u Brisel da sudjelujem u priči o budućnosti Bosni i Hercegovine. Investiranje u BiH postaje sve lukrativnija opcija za strane organizacije i kompanije. Ja sam tu pozvan da ispričam svoju priču – koja su moja iskustva i kako je meni bilo investirati u BiH“, ispričao je Šantić pred parlamentarcima iz EU.

Visoki nameti

Šantić nije jedini poduzetnik u BiH koji se suočava s teškim poslovnim okruženjem.

Visoki parafiskalni nameti, opterećenja plaća, slaba platežna moć stanovništva i najveći problem u posljednje vrijeme - masovni odlazak radnika u zemlje Europske unije, odbijaju investitore.

Na pitanje da pojasni kako zaustavljanjem sive ekonomije se mogu pokrenuti investicije u BiH, vlasnik firme ZenDev iz Mostara, koja se bavi IT programiranjem, Senad Šantić izjavio je za Radiosarajevo.ba da su problem visoki nameti na plaće radnika.

“Kada sam osnovao firmu u BiH želio sam raditi po zakonu i pravilima. Na plaću od 2.000 KM plaćao sam sve poreze i doprinose. Neki su mi govorili da sam budala što to radim, jer nitko to ovdje ne radi i da kao eto ‘previše plaćam trošarina’ za svoje radnike”, ispričao je Šantić.

Gospodarstvenike tjera na kriminal

Ocjenjuje da već od prvog dana sustav u BiH gospodarstvenike tjera u neku vrstu kriminala, jer ljudi prijave radnike na minimalac, a ostalo im daju na crno.

“Ja uopće neću da budem dio toga. Imao sam slučaj da je jedan momak radio kod mene i bio prijavljen na punu plaću, a potom mu je neko drugi dao 100 ili 200 KM veću plaću i otišao je raditi tamo, a prijavljen je na minimalac, dok ostalo dobije ‘na ruke’”, rekao je Šantić.

Pojašnjava da je to tako jer su u IT sektoru uglavnom mladi ljudi koji ne razmišljaju kakva će im biti penzija kada budu imali 65 godina.

“U IT sektoru nije jeftina radna snaga. Primjerice ako je prosječna plaća oko 800 KM, u IT sektoru u Sarajevu to lako može biti 3.000, 4.000 ili 5.000 KM. Itekako igra ulogu koliko ćete vi doprinosa platiti na ovu plaću. Na svaku 1 marku, ja moram državi dati 70 feninga”, napominje sugovornik Radiosarajeva.

Šantić je prije povratka u BiH živio i radio u Švedskoj. Tamo je, kako priča, vodio jednu firmu koja se bavila izradom aplikacija za švedske škole.

ZenDev

“Prije otprilike dvije godine pokrenuo sam ZenDev u Mostaru. Mi pravimo web aplikacije, mobilne aplikacije i E-commerce solucije. To nam je osnovna djelatnost. U BiH trenutno imamo zaposlenih 17 radnika. U prosjeku smo po jednu osobu svaki mjesec zapošljavali do sada”, podsjetio je Šantić.

Govoreći o suradnji s USAID-om i projektom Diaspora invest, Šantić je rekao da je USAID novčano pomogao da se kupe posebni stolovi.

“Htjeli smo vrhunske ergonomske uvjete na poslu i trebalo nam je 20 električnih stolova koji se mogu dizati ili spuštati. Programeri koji sjede po cijeli dan imaju problema s vratom i leđima. Upravo su nam kroz ovaj projekt, USAID i Diaspora invest pomogli u nabavci stolova. Također, pomogli su nam i kroz edukaciju radnika, koji su išli u Banja Luku na seminar”, dodao je Šantić.

Zaključio je da dobro za investitore da postoje projekti poput Diaspora investa kao i projekata koje vodi Švedska razvojna agencija SIDA.