Na što će se utrošiti dodatni prihodi za zdravstveno osiguranje?

Polemike oko minimalne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine ne prestaju već danima. Na ovu temu putem društvenih mreža oglasio se i poznati bosanskohercegovački ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

Naime, Hadžić smatra kako je rasprava o minimalnoj plaći u FBiH otvorila i dodatno pitanje – veću naplatu doprinosa za zdravstveno osiguranje po radniku, prenosi N1.

''Podaci Porezne uprave za razdoblje od 2014. do 2023. pokazuju znaĊjan porast naplate doprinosa po radniku, uključujući i doprinose za zdravstveno osiguranje. U 2014. godini prikupljeno je 1.123.512.653 KM doprinosa za zdravstveno osiguranje, što na godišnjoj razini prosječno iznosi 2.361 KM po radniku (475.935 radnika). Na kraju 2023. godine prikupljeno je 1.991.598.954 KM, što iznosi 3.659 KM po radniku (544.345 radnika). Drugim riječima, u prosjeku je svaki radnik u Federaciji BiH tijekom 2023. godine mjesečno uplaćivao 305 KM doprinosa za zdravstveno osiguranje'', naveo je Hadžić.

Potom je dodao:

''Prema ovim podacima, svaki radnik je na kraju 2023. godine izdvojio godišnje 1.298 KM više nego 2014. godine. Zašto naglašavam da je radnik izdvojio? Zato što radnik zarađuje bruto plaću, ali poslodavac u njegovo ime uplaćuje te doprinose.''

Između ostalog, Hadžić je pojasnio kako se postavlja ključno pitanje – na što će se utrošiti dodatni prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje.

''Podizanje minimalne plaće s 619 KM na 1.000 KM neto, bez 'zamrzavanja doprinosa', značit će znatno veće uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje po radniku, pod uvjetom da ne dođe do smanjenja broja zaposlenih. Ovdje govorimo o dodatnih nekoliko stotina milijuna KM na godišnjoj razini.

Postavlja se ključno pitanje: Na što će se utrošiti dodatni prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje? Hoće li radnici i njihove obitelji osjetiti poboljšanje u kvaliteti i dostupnosti javnih zdravstvenih usluga, ili će se i dalje oslanjati na privatne zdravstvene ustanove, uz dodatne troškove koje sami snose?

Koliko često radnici i njihove obitelji zaista koriste usluge javnog zdravstva, koje se izdašno financira putem doprinosa, a koliko su spremni dodatno plaćati privatne zdravstvene usluge? Je li ovakav obrazac korištenja rezultat percepcije da javno zdravstvo ne pruža očekivanu vrijednost za novac, ili je to jednostavno stvar navike i osobnih preferencija?''

Na kraju svoje objave Hadžić je istaknuo i potrebu za vidljivim benefitima za građane.

''Ako se dodatni prihodi ne pretoče u konkretne i vidljive koristi za građane, može li se pojaviti osjećaj razočaranja, pa čak i otpora prema sustavu? Što bi bio najbolji način da se osigura transparentnost i povjerenje u način trošenja sredstava od doprinosa?

Na kraju, možemo li kroz ovakve podatke i postavljena pitanja bolje razumjeti ponašanje građana i pronaći načine za poboljšanje zdravstvenog sustava u korist svih?

Vaše mišljenje je ključno: Kako bi se dodatna sredstva mogla najefikasnije usmjeriti da donesu vidljive promjene i olakšaju svakodnevni život radnika i njihovih obitelji'', zaključio je Hadžić.