Na jednog umirovljenika u FBiH 1,22 radnika

Bosna i Hercegovina sve više se suočava s demografskim izazovima, a dostupni podaci ukazuju na rastući trend broja umirovljenika u odnosu na radno aktivno stanovništvo, što bi moglo stvoriti dodatni pritisak na mirovinski sustav zemlje.

Ova situacija može se pripisati općem starenju populacije, smanjenju broja radno aktivnih stanovnika, kao i migracijama mladih ljudi u potrazi za boljim životnim uvjetima.

Skoro 450 tisuća umirovljenika

Prema podacima za svibanj, u Federaciji Bosne i Hercegovine evidentirano je 447.389 korisnika mirovine, dok je omjer zaposlenih i umirovljenika trenutno 1,22 zaposlena osoba na jednog umirovljenika, potvrdio je Feni glasnogovornik Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje (MIO/PIO) Tomislav Kvesić.

Iako se ranije razmišljalo o pokretanju inicijative da se dobna granica za odlazak u mirovinu pomakne za dvije godine, Kvesić kaže kako za sada nema najava izmjene Zakona o MIO/PIO kojim bi se pomjerila granica od 65 godina za odlazak u mirovinu.

Kako je dodao, od primjene novog Zakona o MIO 2018. godine zabilježen je pad broja novih prijevremenih i invalidskih mirovina, dok je porastao broj novih korisnika starosnih mirovina.

Prema Kvesićevim riječima, novi zakon donio je značajne promjene u sustavu umirovljenja.

''Generalno možemo reći da je broj novih prijevremenih mirovina smanjen od primjene novog Zakona o MIO/PIO 2018. godine u odnosu na razdoblje prije toga, kao i da je sve manji broj novih korisnika invalidske mirovine. Također, manji je broj i novih korisnika obiteljske mirovine, dok je izražen porast novih korisnika starosnih mirovina'', rekao je Kvesić.

Prema odredbama članka 40. Zakona o MIO/PIO, pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina mirovinskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.

Čekanje na rješenja?

Kvesić je dodao da, prema Zakonu, rješenje o odlasku u mirovinu treba biti doneseno u roku od 30 odnosno 60 dana.

''Većina rješenja bude donesena u tom roku, ali postoje situacije kada se na rješenje čeka dulje. Uglavnom je riječ o situacijama kada nije uredna dokumentacija, kada nedostaju podaci o uplatama doprinosa ili kada osiguranik ima inozemni staž. Takve situacije mogu potrajati duže jer se službenim putem traže podaci od inozemnog nositelja osiguranja'', pojasnio je Kvesić.

Napominje da Federalni zavod za MIO/PIO sve probleme s učinkovitošću i donošenjem rješenja nastoji svesti na najmanju moguću mjeru.