Muškarci u BiH i dalje imaju veće prosječne zarade i isplaćene bonuse u odnosu na žene

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je 2023. godine izvještaj o strukturi zarada za 2022. godinu, koji analizira visinu plaća, bonuse, radne sate i razlike među spolovima. Ovo istraživanje, koje će se redovno provoditi svake četiri godine, pruža uvid u ekonomske tokove zemlje, omogućujući praćenje promjena u strukturi zarada.

Prema podacima istraživanja, prosječna godišnja zarada za muškarce iznosila je 24.579 KM, dok je za žene bila manja – 23.485 KM, što ukazuje na platni jaz od 3,6%. Žene su imale i niže prosječne bonuse, koji su iznosili 669 KM u odnosu na 758 KM muškaraca. Platni jaz, iako manji nego u mnogim drugim zemljama, ukazuje na postojanje ekonomskih nejednakosti, dok 22,1% zaposlenih prima nisku zaradu, s većim udjelom žena u ovoj grupi.

Medijana godišnje zarade bila je 20.622 KM, što znači da je polovica zaposlenih zarađivala manje, a druga polovica više od tog iznosa. Ovo pokazuje veliku razliku između prosječnih i medijalnih zarada, a mnogi zaposleni ostvaruju zarade ispod prosjeka.

Razlike u zaradama među sektorima su također značajne. Sektor proizvodnje i opskrbe energijom ostvario je najvišu prosječnu zaradu od 36.544 KM, dok je sektor smještaja i usluga hrane imao najniže zarade od 16.622 KM. Sektor administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti zabilježio je najveću razliku između prosječne zarade (21.179 KM) i medijane (14.922 KM), što pokazuje da mnogi zaposleni u ovom sektoru zarađuju znatno manje.

Pročitajte još

Mini-umirovljenje: Nova karijerna strategija koju prihvaćaju Gen Z i milenijalci

U sektoru proizvodnje i opskrbe energijom, razlika između medijane i prosječne zarade bila je najmanja, dok je u obrazovanju medijana bila 5,2% niža od prosječne zarade, što ukazuje na manju disproporcionalnost.

Analizom zarada prema zanimanjima, rukovodioci i menadžeri imali su najvišu prosječnu godišnju zaradu od 39.526 KM, dok su zaposleni u jednostavnim zanimanjima ostvarili najniže zarade od 16.141 KM. Ove razlike pokazuju velike nejednakosti među različitim skupinama zaposlenih.

Podaci iz istraživanja mogu poslužiti kao osnova za ekonomske politike koje će smanjiti razlike u prihodima. Uvođenjem politika ravnoteže među spolovima, smanjenjem razlika između sektora i većim ulaganjima u obrazovanje, moguće je smanjiti ove nejednakosti i poboljšati uvjete za sve zaposlene. Transparentnost u platnim strukturama, kao i povećanje plaća u sektorima s niskim prihodima, poput smještaja i usluga hrane, ključni su koraci ka ravnopravnijem tržištu rada.

Iako platni jaz između muškaraca i žena nije velik, razlike među sektorima i zanimanjima ukazuju na potrebu za daljnjim reformama tržišta rada. Razvijanje politika koje smanjuju ove razlike može pozitivno utjecati na ekonomsku stabilnost i smanjenje nejednakosti u prihodima.

Za više informacija, pogledajte izvorni članak na Forbesu BiH.