MMF prognozira nastavak gospodarskog rasta u Europi
Gospodarski rast na europskom kontinentu nastavlja se i jača, došlo je od uravnoteženja različitih rizika, no brojni izazovi i dalje ostaju pa donositelji političkih odluka moraju iskoristiti priliku i započeti oporavak te učvrstiti izglede za nastavak napretka, za što je bitan preduvjet jačanje vladavine prava, sažetak je jesenske analize Međunarodnog montarnog fonda (MMF) o ekonomskim perspektivama regije, predstavljene u ponedjeljak u Sarajevu.
Zamjenik voditelja MMF-ova odjela za Europu Emil Stavrev istaknuo je na predstavljanju novog izvješća kako je snažan gospodarski zamah, vidljiv proteklih godina, nastavljen i u 2017. pa je MMF revidirao svoje ranije ovogodišnje prognoze u prilog dodatnog rasta.
Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) na europskom kontinentu za ovu godinu je projiciran na 2,4 posto, što je značajan napredak u odnosu na 2016. godinu kada je taj rast bio 1,7 posto.
Za 2018. godinu također je predviđen rast BDP-a pa bi on trebao biti na razini od 2,8 posto.
Stavrov je posebice istaknuo kako je, prema procjenama, gospodarski oporavak na europskom kontinentu imao pozitivan utjecaj i na ostatak svijeta, a nisu ga uzdrmali ni politički šokovi poput Brexita, pokušaja državnog udara u Turskoj ili ishod prošlogodišnjih američkih predsjedničkih izbora.
Sa stajališta analitičara MMF-a važno je to što su stope nezaposlenosti u mnogim europskim državama sada ponovo na razini na kojoj su bile prije izbijanja globalne recesije 2008., a u nekima od njih bilježi se i značajan rast plaća.
U razvijenim europskim državama rast plaća je zabilježen na razini od dva posto, podatak je kojega je naveo Stavrev, istaknuvši kako je u većini država-članica EU iz središnje i istočne Europe, u koje ubrajaju i Hrvatsku, rast plaća i veći od rasta produktivnosti.
U tom elementu krije se i jedan od srednjoročnih rizika, kako ga vide u MMF-u, jer bi takav rast plaća kojega ne bi pratila odgovarajuća produktivnost mogao ugroziti konkurentnost istočnoeuropskih država na europskom, ali i globalnom tržištu.
Drugi rizični element, kako upozorava analiza MMF-a, ostaju nejasnoće povezane s posljedicama izlaska Velike Britanije iz Europske unije, baš kao i rastući protekcionistički trendovi i geopolitički rizici.
Preporuka MMF-a državama, kako su je nazvali, "nove Europe", odnosno sredonjoeuropskim i istočnoeuropskim državama je pažljivije usklađivanje monetarne i fiskalne politike sa strukturalnim reformama kako bi se sačuvala konkurentnost na tržištu i povećala učinovitost javnog sektora.
Za Europsku uniju u cijelosti ključne su pak preporuke o "jačanju arhitekture" u financijskom smislu, jer je procjena kako je potrebno istodobno djelovanje u rješavanju otvorenih pitanja u bankarskom sektoru i struktnijoj provedbi fiskalnih pravila u euro zoni.
"Eurozona mora dovršiti svoju arhitekturu, a to znači zaokruženje bankarske unije, jačanje njenih fiskalnih kapaciteta kako bi se oduprli šokovima i jačanje jedinstvenog tržišta kapitala kroz strožu provedbu fiskalnih pravila u eurozoni", kazao je Stavrev.
Jorg Decressin, zamjenik direktora Europskog odjela Međunarodnog monetarog fonda (MMF) je kazao kako je osiguranje daljeg gospodarskog rasta u Europi, a posebice u zemljama središnje i istočne Europe, nemoguće zamisliti bez boljeg pravosuđa i osiguranja poštivanja zakona čiji je cilj zaštititi imovinu i ulaganja.
"Reforma pravosuđa i obuzdavanje korucije ključni su reformski prioriteti", kazao je Decressin.
