Mirovinski sustav na rubu: Mirovine će rasti, bit će veće od plaća, a neće imati tko raditi za njih

U Federaciji BiH trenutno je 458.152 umirovljenika a prosječan iznos mirovine je 652 KM. Za mirovine ove godine, predviđeno je 3.754.000.000 KM. Stoji to u informaciji o stanju u mirovinskom sustavu Federacije BiH o kojem će se raspravljati u federalnom Zastupničkom domu.

Polovina proračuna za mirovine

Odobreni proračun federalnog zavoda MIO za 2024. godinu je iznosio 3.571.949.655,00 KM, a za 2025. godinu 3.911.907.100,00 KM, što, kako se navodi, po obujmu čini približno polovinu proračuna Federacije BiH za navedene godine.

Taj iznos trebao bi 2026. godine biti 4.252.000.000 KM dok se za 2030. predviđeno 5.738.000.000 KM za isplate mirovina.

Od 2022. godine vidljiv je pad broja uposlenih a porast broja umirovljenika. Ove godine na 547.000 radnika bilo je 458.000 umirovljenika što je 1,19 radnika na jednog umirovljenika.

Taj omjer 2018. godine iznosio je 1,26 i svake se godine smanjivao.

U izvještaju se navodi kako je procjena iznosa tranzicijskog troška je rađena uz pretpostavku da se 5 posto redovnih doprinosa uplaćuje u II obavezni stub za sve osiguranike koji u 2025. godini imaju do 45 godina starosti.

Rizik za redovitu isplatu

Za 5 sljedećih godina to bi za posljedicu imalo oko 2,6 milijardi KM manje redovnih prihoda od doprinosa što bi, uz postojeće značajne gubitke uz stopu doprinosa od 19,5 %, bilo dodatno financijsko opterećenje i jednostavno financijski neodrživo stanje pa bi postojao značajan rizik da se redovno isplaćuju mirovine.

Inače, kako se navodi, tranzicijski trošak traje duže (do 40 godina), tako da se radila procjena na 40 godina, gubitak redovnih doprinosa zbog izdvajanja 5% u II stup bi iznosilo oko 40 milijardi KM, uzimajući u obzir povećanje plaća u sljedećem razdoblju.

''Ovo dovoljno ukazuje na izrazito negativne financijske efekte postojanje zakonske mogućnosti vanrednog usklađivanja na ukupne rashode mirovinskog sustava i iskrivljuje sliku formule za redovno usklađivanje mirovina. Zbog svega, nameće se nužnost ukidanja zakonske mogućnosti vanrednog usklađivanja mirovina'', navodi se i dodaje kako je to slučaj svim zemljama EU i zemljama regije) i kao i da se nameće određivanje ''nešto izdašnije formule za redovno usklađivanje mirovina u odnosu na dosadašnju formulu''.

Financijski neodrživo

Pored ukazanih negativnih financijskih efekata vanrednog usklađivanja mirovina, najnoviji zahtjevi umirovljenika da se potpuno ukinu već postojeći zakonski uvjeti za ostvarivanje mogućnosti vanrednog usklađivanje mirovina i da se dosadašnja ograničenja stope vanrednog usklađivanja da stopa rasta realnog BDP-a povećaju da vanrednog usklađivanja bude do visine rasta neto plaće  sigurno će dodatno ugroziti financijsku stabilnost mirovinskog sustava i stvoriti mogućnost da mirovine rastu značajno iznad rasta prosječne plaće, navodi se u izvješću.

Dodaje se kako je to, po svim ekonomskim kriterijima jednostavno financijski neodrživo.

U izvješću se navodi kako je prosječan rast mirovina u posljednjih l0 godina (2024.-2015) u prosjeku bilo na nivou 100 posto porasta neto plaće. To značajno povećanje mirovina rezultat je nekoliko vanrednih usklađivanja mirovina nakon usvajanja novog zakona o MIO. Ako se tome još  dodaju i efekti četiri puta isplaćene jednokratne pomoći, onda su mirovine, imale rast više od rasta plaća u posljednjih l0 godina.

Između ostalog, dodaje se i kako se Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje već duže vrijeme suočava s ozbiljnim problemima u pogledu kadrovske nepopunjenosti.

U Zavodu je sistematizirano 907 radnih mjesta, a s podacima s početka srpnja je popunjeno 760 radnih mjesta, iz čega proizlazi da je 147 nepopunjenih radnih mjesta u Zavodu.