Kreditne kamate BiH najveće u Europi

U odnosu na zemlje EU, kao i na eurozonu u cjelini, građani BiH su na kredite opterećeni kamatama koje su veće i do 50 posto.

Naime, prema podacima Središnje banke BiH na njihovoj stranici, u razdoblju od početka 2012. do kraja 2014. godine građani su na potrošačke kredite dobivali kamatne stope između gotovo devet posto do nešto više od sedam posto, dok su nesubvencionirani stambeni krediti plaćani kamatama između šest i sedam posto, pišu Nezavisne novine.

Ni krediti za gospodarstvo nisu bili po mnogo nižim kamatnim stopama. Prema podacima Središnje banke, kamate na kredite na iznose preko milion maraka su se kretale između šest i sedam posto.
Kamatne stope su na sličnom nivou i danas.

Usporedbe radi, prema podacima Europske centralne banke, kamatne stope na potrošnju u eurozoni su se u istom periodu kretale između 4,9 i šest posto, dok su stambeni krediti bili na nivou kamate od 2,5 do 3,5 posto. Danas su kamatne stope na sličnom ili čak na nešto nižem nivou u odnosu na referentni period.

Gledano po nekim zemljama, u Njemačkoj su u januaru 2012. godine kamate na stambene kredite iznosile 3,46 posto i stalno su padale, da bi u prosincu 2014. godine iznosile 2,13 posto i nastavile padati. Potrošački krediti su se u istom periodu kretali na nivou kamate od oko pet posto.

U Nizozemskoj su kamate na stambene kredite u siječnju 2012. iznosile 4,5 posto, da bi krajem 2014. bile na nivou 3,1 posto i nastavile padati i u narednom razdoblju.

U Austriji su se kamate na stambene kredite u istom razdoblju kretale na nivou između dva i 2,5 posto, dok su za potrošnju Austrijanci plaćali kamate od oko 4,5 posto.

Slično je i u nama bližoj Sloveniji - kamate na stambene kredite su iznosile oko 2,5 posto, dok su potrošački krediti bili na nešto višem nivou kamate, koje su iznosile između sedam i 7,5 posto.  

Jedna od zemalja u kojoj su potrošački krediti bili na višem nivou od BiH je Grčka, koju je u to vrijeme tresla velika financijska kriza. Za potrošnju su Grci morali izdvojiti kamatnu stopu od čak deset posto, dok su stambeni krediti bili niži nego kod nas, za koje su Grci morali platiti kamatu od nešto manje od pet posto.

I u Slovačkoj su za potrošnju građani morali izdvajati veći iznos na kamate - čak 15 posto, dok su stambeni krediti bili opterećeni vrlo malim kamatama - od oko dva posto. U narednom razdoblju na slovačke stambene kredite kamata je pala na skoro jedan posto.

Aleksandar Ljuboja, magistar ekonomskih nauka i član SWOT-a, ističe da ima mnogo razloga zbog
kojih su krediti u BiH među najskupljim u Europi.

Ističe da je prvi element određivanja cijene novca trošak kapitala koji banka plaća na tržištu kapitala. Tome, kako ističe, treba dodati rizik zemlje do kojeg se dolazi složenom matematičkom operacijom, a koji govori da je BiH po riziku na dnu Europe u društvu s zemljama poput Abhazije ili Tadžikistana, jer postoji veliki politički, ekonomski i institucionalni rizik.

"Taj rizik govori koliko strani prodavač kapitala riskira ulažući u BiH. Što je koeficijent veći, to je i kamatna stopa viša", navodi on.

Osim toga, ističe da je za BiH veliki problem što ne postoje alternativni izvori financiranja poput fondova ili burzi, a pored toga, ističe da u BiH nije iskorišteno vrijeme da se osnuju domaće banke, posebno one koje bi kreditirale izvozne firme.

Na sve ovo, kako ističe, treba dodati i činjenicu da su depoziti i građana i gospodarstva mali, pa banke novac ne mogu nabaviti na domaćem tržištu, koji bi onda mogao donijeti niže stope.

Međutim, Ljuboja upozorava da su ove visoke kamatne stope bile u razdoblju kad su kamatne stope u Europi bile niske.

S obzirom na to da se u Europi i Americi očekuje rast kamatnih stopa, to znači da će i kamate u BiH i dalje rasti.