Koliko SAD ulaže u RS?

U ožujku, kada je Vlada Republike Srpske objavila da prekida suradnju s veleposlanstvima Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, aktivnosti koje Veleposlanstvo SAD-a provodi u RS-u iznose oko jedanaest milijuna dolara.

Kako je za Radio Slobodna Europa priopćeno iz Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država, od 1995. je ova zemlja u BiH uložila sredstva koja premašuju dvije milijarde dolara.

Procjenjuje se da je oko 638 milijuna dolara, oko jedne trećine, uloženo u RS.

Evo nekih od projekata u RS-u koje su pomogle SAD.

Infrastruktura – 113 milijuna dolara

• Zgrade Opštinskog i Okružnog suda u Banjaluci, sudovi u Doboju, Srebrenici, edukacija i tehnička podrška pravosudnim institucijama
• Mostovi u Brodu, Dubici, Novom Gradu, Gradišci, Šamcu, Laktašima
• Rekonstrukcija zgrade Muzičke škole u Istočnom Sarajevu, sportski tereni i igrališta u općinama Bratunac, Lopare i Ugljevik
• Ugradnja energetski efikasne javne rasvjete u Srebrenici
• SAD su renovirale i nekoliko vrtića i dječjih igrališta u Banja Luci i opremile desetine STEM učionica u školama diljem RS-a

Javna uprava

• Kreiranje kontaktnih centara lokalne vlasti
• Tehnička pomoć, obuka i bespovratna sredstva malim i srednjim poduzećima
• pružanje vanjskih usluga u IT sektoru, preradi drveta i metala, te turizmu
• SAD je pomogao RS i prilikom usvajanja Strategije razvoja turizma

Privreda/financije

• SAD podržao 39 kompanija koje su otvorile više od 800 radnih mjesta
• SAD programi garancije za kredite s nekoliko komercijalnih banaka
• SAD podržao i Agenciju za bankarstvo RS-a

Energetski sektor

• SAD promovira energetsku efikasnost i radi na poboljšanju energetske politike
• Razvijen digitalni registar obnovljivih izvora energije u RS-u

Socijalni sektor

• SAD podržao otvaranje centara za najugroženije u Banjaluci, Foči i Trebinju
• Nakon poplava 2014. godine, gotovo pet milijuna dolara uloženo u izgradnju 75 kuća u Doboju, Šamcu, Bratuncu i Bijeljini
• Pomoć poljoprivrednicima da se oporave
• Bespovratna sredstva za pokretanje biznisa za marginalizirane žene iz 20 općina

Što je prethodilo?

Vlada Republike Srpske prekinula je suradnju s veleposlanstvima Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije u BiH, što je priopćeno nakon sjednice Vlade tog entiteta 23. ožujka.

Naveli su kako su "bili prisiljeni" na takvu odluku, pravdajući je "miješanjem" tih ambasada u "unutrašnje stvari u BiH".

Tada su dodali da su "uvjereni da ovakvo djelovanje ambasada SAD i Velike Britanije nije u skladu sa zvaničnim politikama SAD i Velike Britanije prema BiH."

Dodik je inače od ranije na američkoj i britanskoj listi sankcioniranih osoba zbog djela korupcije i narušavanja legitimiteta i funkcionalnosti države BiH.

Iz Veleposlanstva SAD u BiH istakli su da taj put ne koristi stanovnicima Republike Srpske, za koje, navode, Dodik tvrdi da ih štiti.

Dodali su da imaju dugogodišnje radne odnose s institucijama RS, te da će nastaviti da pomažu građanima RS kao do sada, ali da neće pomoći režimu koji koristi "autoritarnu taktiku protiv vlastitog naroda".

I iz ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u Bosni i Hercegovini za Radio Slobodna Europa naveli su ranije kako je Dodikova izjava "zbunjujuća i ne doprinosi bilo čemu".

"U potpunosti odbacujemo iznesene optužbe koje djeluju kao bizaran pokušaj odvraćanja pažnje sa stvarnih problema. Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje prijatelj svih građana Bosne i Hercegovine i nastavit će raditi diljem zemlje za dobrobit svih", ističe se u odgovoru za RSE.

Spor oko državne imovine

SAD su odbacile 10. ožujka komentare Milorada Dodika u kojima je pokušao da potkopa Ustavni sud Bosne i Hercegovine i ponovio prijetnje odcjepljenjem entiteta od Bosne i Hercegovine. To je navedeno u priopćenju za javnost State Departmenta.

Naime, Dodik je dan ranije rekao da će novim zakonom o nepokretnoj imovini ovaj bh. entitet vratiti u svoju nadležnost svu imovinu, pa i onu koja je ranije prenesena na BiH.

Dodik je rekao da je to pitanje riješeno jer, prema Daytonskom sporazumu, imovina pripada entitetima.

Državna imovina je vlasništvo države Bosne i Hercegovine, što je ustanovio i Ustavni sud.

Republika Srpska je do sada četiri puta zakonski pokušala da regulira pitanje državne imovine u entitetskom parlamentu. Prvi put je to uradila 2012. godine, nakon čega je zakon proglašen neustavnim na Ustavnom sudu BiH.

Neustavnim su proglašeni i pojedini članovi Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o unutrašnjoj plovidbi tijekom 2020. godine, a isto se desilo i s dijelovima Zakona o šumama 2021. godine.

Sud je svaki put naveo da se radi o isključivoj nadležnosti BiH u reguliranju pitanja državne imovine.