Koliko ruska invazija utječe na kompanije iz Bosne i Hercegovine?

Invazija Rusije na Ukrajinu mogla bi se direktno odraziti i na kompanije iz Bosne i Hercegovine, koje robu izvoze prije svega na tržište Rusije. U ovu zemlju najviše izvozimo farmaceutske proizvode, te voće i povrće. Pojedini proizvođači su već u problemu, jer ne mogu naplatiti potraživanja, dok su neki u potpunosti obustavili izvoz, prenosi BHRT.

Poznato je da na ukrajinsko i rusko tržište najviše izvozimo farmaceutskih proizvoda. Domaćim proizvođačima ovo tržište je bitno zbog izvoza voća i povrća. Iako se ne radi o značajnim partnerima, nemogućnost izvoza na ta tržišta za privrednike bio bi značajan udar. Za sada su uvjeravanja da na teritoriju Ukrajine i Rusije naša roba idu nesmetano.

Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH objašnjava: "U Rusiju izvozimo daleko više, preko 80 milijuna farmaceutskih proizvoda, preko 30 milijuna maraka voća i povrća i nadam se da neće doći do obustave izvoza. Kada je u pitanju uvoz, mislim da će on nastaviti da ide nesmetanim tokom, nema ni jednog razloga za neku veliku zabrinutost".

Najveći industrijski proizvođač lijekova i farmaceutskih proizvoda u našoj zemlji - kompanija Bosnalijek je najveći bh. izvoznik lijekova na rusko tržište. Nisu željeli kazati suočavaju li se trenutno s većim problemima, ali u odgovoru navode.

"Tržište Rusije je godinama naše važno izvozno tržište, a Bosnalijek uspješno posluje i distribuira svoje proizvode i na tržištu Ukrajine. Trenutnu situaciju vezano za događanja u Ukrajini pratimo i provodimo sve neophodne aktivnosti s ciljem ublažavanja negativnih posljedica po kompaniju. Očekujemo i tražimo od svih institucija u Bosni i Hercegovini da prepoznaju ulogu Bosnalijeka i pomognu nam u potencijalnom prevazilaženju poteškoća".

Iz Agencije za lijekove BiH kažu da ne raspolažu s podacima koliko veleprometnika iz BiH izvozi na rusko i ukrajinsko tržište. Kada je u pitanju uvoz lijekova proizvođača iz ove dvije zemlje, kažu da ti lijekovi na bh. tržištu imaju svoju zamjenu, odnosno lijek sa istom aktivnom supstancom od drugog proizvođača. Zato razloga za brigu, navode, nema.

"Ukoliko bi i došlo do prestanka isporuke lijekova iz ovih zemalja, ne očekujemo da će to izazvati veće poremećaje na tržištu".

Da je došlo do poremećaja, uvidjeli su privrednici s područja Republike Srpske i to zbog problema u platnom prometu s Rusijom. Pojedini šleperi, tvrde u Gospodarskoj komori RS, danima stoje, utovara nema, a gospodars5tvenici trenutno ne mogu naplatiti novac za isporučenu robu u Rusiju, zbog isključenja te zemlje iz SWIFT sustava. S ruskog i ukrajinskog tržišta najviše uvoze naftne plinove i ulja, a izvoze jabuke, kruške, namještaj, obuću i drvo.

Vladimir Blagojević, glasnogovornik Gospodarske komore Republike Srpske objašnjava: "Upravo najveći problem kako da naplate naša poduzeća kada je u pitanju izvoz voća, konkretno izvoz voća, jabuka u Rusiju. Ono što je sad gorući problem jeste da se ta sredstva koja iznose više od miliona maraka u ovom momentu, ali nemamo još info od svih poduzeća koja posluju s partnerima u Rusiji, i na koji način da dođu do onih sredstava koja su predviđena za naplatu njihovih roba od strane ruskih partnera".

 Situacija na terenu nezahvalna, zato je nemoguće prognozirati kakve će sve posljedice biti za bh. gospodarstvo. Ali već postoje naznake da je poslovanje za pojedince otežano, jer ne nepoznanica hoće li doći do poskupljenja cijene transporta zbog drugih ruta distribucije roba niti s kojim bankama posluju bh. subjekti i da li se te banke obuhvaćene sankcijama kroz swift sustav.