Kad neće država hoće Agencija za privatizaciju: U pripremi tužbe za Hrvatsku

Kada neće država, hoće Agencija za privatizaciju Federacije Bosne i Hercegovine. Nakon višemjesečnih apela prema nadležnim ministarstvima i Vijeću ministara BiH, direktor Agencije odlučio je angažirati odvjetnika koji će pokrenuti ocjenu ustavnosti Zakona o raspolaganju državnom imovinom u Republici Hrvatskoj. Agencija nema pravo baviti se vanjskom politikom, no itekako ima pravo zaštiti imovinu kompanija iz BiH, naglašava direktor Amer Bekrić.

"Ja ću sutra biti u Zagrebu na razgovoru s našim odvjetnikom da vidimo modalitete, da pokrenemo zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona i uredbe i da razgovaramo o tužbama koje ćemo sigurno pokrenuti vezano za četiri objekta koje su u nadležnosti ove Agencije. Također, ja sam ostvario neke kontakte sa organima u Republici Srbiji. Želja nam je da ostvarimo suradnju budući da je pet njihovih objekata obuhvaćeno javnim oglasom. Da vidimo što će oni činiti, da im kažemo što ćemo mi činiti. Ja sam otvoren za svaki vid suradnje", poručuje Bekrić za N1.

Nema uzbune

Ukupno 15 objekata turističke namjene nalazi se u oglasu koji je početkom studenog raspisalo Ministarstvo državne imovine Republike Hrvatske pozivajući zainteresirane da dostave ponude za zakup i to na rok od 30 godina. Deset objekata je u vlasništvu kompanija iz BiH, četiri su bile predmet prodaje putem federalne Agencije za privatizaciju, no svejedno su ponuđeni u zakup, nakon čega su potencijalni investitori odustali. No ni ovo nije bilo dovoljno za uzbunu resornim državnim ministrima.

"Vi znate da je Agencija u tri navrata pokušala da organe nadležne za vođenje vanjske politike gurne u cijelu priču da počnu raditi svoj posao. U drugim mjesecu kada je zakon ušao u saborsku proceduru, u šestom mjesecu kada je Zakon stupio na snagu, u 11. mjesecu kada je krenula objava natječaja za zakup nekretnina. Koliko ja znam reagirao je ministar pravde Grubeša posjetom Ministarstvu državne imovine RH", otkrio je Bekrić.

Ministarstvo Republike Hrvatske pozvalo se, podsjetimo, na novi Zakon o upravljanju državnom imovinom, koji kaže da do "sklapanja odgovarajućeg međunarodnog ugovora ili do donošenja odluke o izuzimanju od zabrane raspolaganja, Ministarstvo je ovlašteno dati u višegodišnji zakup ili neki drugi oblik raspolaganja nekretnine do najviše 30 godina". U navedenom zakonu ministar pravde Bosne i Hercegovine nije vidio ništa sporno, pa ni u činjenici da bh. kompanije ne mogu do svoje imovine, ali i da bi nakon 30 godina vlasnička prava mogao dobiti zakupac. Ono što je za njega sporno"da li međudržavni sporazum treba provoditi država ili pak niži nivo vlasti".

Hvala Hrvatskoj

"Tako da mi u BiH prvo trebamo prvo vidjeti je li razina BiH taj koji će pregovarati sa susjedima, zemljama bivše SFRJ. Hoće li to bit entiteti ili neka druga radna grupa. Zato kažem hvala Hrvatskoj. Da nisu donijeli ovaj Zakon, mi bismo spavali narednih 300 godina", kazao je Grubeša.

N1 TV je u posjedu papira koje su revnosni službenici ministarstva pravde BiH pripremali i za Vijeće ministara i za ministar Grubešu, Ministarstvo financija, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, prijedoge prosvjednih noti prema hrvatskoj vladi, pisma prema Vijeću Europe. Ništa od ovog nije parafirano, niti izašlo iz BiH. Zašto, nema odgovora.

U međuvremenu još jedan Prijedlog za ocjenu ustavnosti otići će prema Ustavnom sudu Hrvatske, makarskog odvjetnika Predraga Trutina, kojeg su angažirale bh. firme, koje za sada ne želi imenovati. Dodaje kako bi Republika Hrvatska mogla završiti i na Međunarodnom sudu pravde.

"Hrvatska krši odredbe i Povelje o ljudskim pravima i Konvenciju za zaštitu o ljudskim pravima i na kraju Ustav RH, zbog čega se sutra Hrvatska može naći na optuženičkoj klupi pred međunarodnim sudovima, da odgovara za štetu koju bi pričinila svojim činom trećim osobama, bez obzira na to o kome se radi", dodao je Trutin.

Agencija za privatizaciju Federacije pripremit će inicijativu da se rad Radne grupa za zaključivanje međunarodnog sporazuma sa Republikom Hrvatskom ponovno aktivira jer je očito da Aneks G Sporazuma o sukcesiji kao takav za vlasti Republike Hrvatske nije dovoljan, iako je BiH na osnovu istog sporazuma, svu imovinu Hrvatskoj vratila.