Jašarspahić: Prioriteti rasterećenje privrede i poboljšanje poslovnog ambijenta

Gospodarska komora Federacije BiH će i u 2018. godini voditi aktivnosti u skladu sa interesima poslovne zajednice, nastojat će da anomalije koje otežavaju poslovanje svede na minimum i pokušati uticati da zakonska regulativa koja se bude donosila bude bolja od trenutne.

''Kada to postignemo tek onda možemo kazati da su zakoni reformski jer donose boljitak za ukupni ekonomski razvoj. Donošenje dobrih zakona o doprinosima i zakona o porezu na dohodak je zadatak posebno onih koji su izabrani da donose takve odluke'', izjavio je u razgovoru za Fenu predsjednik Gospodarske komore FBiH Mirsad Jašarspahić.

Govoreći o mogućnostima podrške posebno perspektivnim gospodarskim sektorima, Jašarspahić je kazao da je poznato da drvna industrija ima veliki izvozni potencijal, te da će osiguranje sirovine znatno utjecati na dalji razvoj ove  grane. Mjere koje je Komora predložila, kako je dodao, idu u prilog gospodarstvenicima koji prave proizvode sa višim stupnjem finalizacije.

Metalna, elektro, namjenska i automobilska industrija također imaju velike šanse za širenje i razvoj, te je prije svega, kako je naveo Jašarspahić, potrebno raditi na rješavanju problema nedostatka produktivne radne snage, zakonskoj regulativi kao jednom od stupova konkurentnosti i približavanju tržišta domaćim kompanijama.

''Energetika također predstavlja jedan od najvećih potencijala koji se i najbrže mogu staviti u funkciju razvoja i u skladu sa energetskom strategijom je potrebno voditi aktivnosti kako bi se što prije započeli energetski projekti. Građevinarstvo i cestogradnja će u 2018. godini doživjeti ekspanziju prvenstveno osiguranjem sredstava za nastavak gradnje koridora Vc, planiranih brzih cesta i Komora će biti podrška domaćim kompanijama kako bi sa što manje barijera i prepreka mogle raditi i realizirati ugovore'', istaknuo je Jašarspahić.

Što se tiče aktivnosti Komore u 2017. godini, Jašarspahić je kao jednu od značajnijih izdvojio projekt ''Razvoj automobilske industrije FBiH''  gdje su kompanije udružene u Grupaciju automobilske industrije, a uz podršku Vlade Federacije BiH, osigurale stalnu komunikaciju ponajprije sa Volkswagenom, ali i sa ostalim proizvođačima automobila u Njemačkoj.

''Bitno je napomenuti da je Komora dala značajan doprinos i podršku organiziranja sajmova u BiH. U okviru komorskog sistema, organizirano je izlaganje i posjete ne nekoliko sajmova u inozemstvu. Gospodarska komora je ugostila mnoge inozemne gospodarske delegacije i organizirala susrete inostranih sa domaćim privrednicima. U decembru je, po drugi put, organiziran Poslovni forum sa ciljem da na jednom mjestu poslovna zajednica i predstavnici različitih institucija i organizacija razgovaraju o temama bitnim za  daljnji razvoj, ali i da isto tako da razmijene mišljenja i stavove o problemima koji ograničavaju napredak gospodarstva'', kazao je Jašarspahić.  

Podsjetio je da u Komori trenutno radi 20 strukovnih udruga i grupacija koje su jedan od najboljih metoda za formiranje stavova poslovne zajednice i njihovo usmjeravanje prema nadležnim institucijama.

''U 2017. godine tri strategije razvoja su uime Komore upućene i usvojene na Vladi FBiH i čeka se na njihovo usvajanje u Parlamentu FBiH. Radi se o Strategiji razvoja drvne industrije FBiH, Strategiji razvoja industrije građevinskog materijala i Strategiji razvoja metalnog i elektro sektora FBiH'',  istaknuo je Jašarspahić.

Dodao je da su se u 2017. godini, između ostalog, bavili rješavanjem problema vezanih za nedonošenje provedbenih propisa zakona o carinskoj politici BiH, čime bi se ukinulo plaćanje carina na uvoz mašina koje se koriste u proizvodnji, otežani platni promet između banaka u BiH i  inozemstvu, sudjelovanje u izradi prijedloga liste za suspenziju i privremeno smanjenje carinskih stopa, inicijativa  za uvođenje takse na izvoz trupaca, ogrjevnog drveta, rezane građe lišćara , inicijativa za donošenje zakona o kemikalijama i biocidima, predlaganje mjera za poboljšanje stanja u sektoru jagodičastog voća...

''Zahtjevi i inicijative upućene uime Komore uvaženi su od nadležnih institucija, pa su tražene izmjene već prihvaćene ili su u proceduri rješavanja. Trenutno smo u proceduri prikupljanja mišljenja na prijedlog Zakona o porezu na dohodak, Zakona o doprinosima i izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit, koji su sistemski zakoni i odnose se na sva privredna društva. Javna rasprava, po osnovu prijedloga tih zakona i izmjena i dopuna, predviđeno je da traje do 31. prosinca 2017. godine, a njihovo usvajanje se očekuje u 2018. Godini'', naveo je Jašarspahić napominjući da je njihov cilj da na bazi argumenata dokažu da se treba napraviti rasterećenje gospodarstva kroz smanjenje doprinosa i poreza, te da se ispune obveze preuzete Reformskom agendom.

Jašarspahić je kazao da javno-privatna partnerstva imaju potencijal da otvore nova radna mjesta i donesu pozitivne pomake u privredi, ali da je taj model dosad imao veoma ograničenu primjenu u BiH.

''Tome svakako doprinosi kompleksan zakonodavni okvir, sa ukupno 12 zakona o javno privatnom partnerstvu i 14 zakona o koncesijama na različitim nivoima vlasti. Međutim, to nije jedini razlog zašto su javno privatna partnerstva rijetka pojava u našoj državi'', kazao je Jašarspahić dodajući da je ovaj oblik ulaganja relativna novina u BiH i regiji, te je potrebno steći iskustvo i izgraditi kapacitete nadležnih institucija za njegovu implementaciju.

Potrebno je također, smatra Jašarspahić, izgraditi povjerenje u ovaj institut i pobuditi interes privatnog sektora za javno privatna partnerstva. Značajna je i  politička posvećenost tom modelu i općenito stvaranju što stabilnijeg okruženja za investiranje, obzirom na dugotrajnost projekata javno privatnog partnerstva.

Potencijalni sektori za javno privatna partnerstva, naveo je Jašarspahić, uključuju sektor energetike, turizma, prometne infrastrukture, prijevoza, upravljanja čvrstim otpadom, te vodoopskrbe.