Inflacija u BiH porasla na čak 10,2 %

Koliko ekonomska kriza izazvana poremećajima u lancima proizvodnje utječe na rast cijena i općenito smanjenje vrijednosti novca, poznato je svakomu tko svakodnevno kupuje namirnice za dnevnu potrošnju, a uz malo matematike jednostavno je izračunati u kojoj je mjeri inflacija “pojela” mjesečna primanja bosanskohercegovačke obitelji.

No, ono što zabrinjava je činjenica da je stopa inflacije veća u BiH u odnosu na prosjek Europske unije, a posebice ako se usporedi životni standard, odnosno visina plaće, ali i cijene prehrambenih proizvoda koje su u pravilu i dalje niže u zemljama Unije.

Uvidom u posljednje izvješće Eurostata jasno je vidljivo gdje se nalazi BiH u odnosu na ostale članice Europske unije kada je riječ o inflaciji, pri čemu se može izvući zaključak kako smo po stopi rasta inflacije u nešto boljoj poziciji od devet članica Unije, od kojih većina ima znatno veći životni standard.

Kada se tomu doda i situacija u kojoj se ove godine očekuje niži ekonomski rast od projiciranog, dolazi se do zaključka kako će ostatak godine koji je pred nama biti prilično izazovan u kontekstu ekonomskih, ali i socijalnih kretanja, piše Večernji list.

Godišnja inflacija u Europskoj uniji iznosila je 8,1 %, i to mjereno u travnju 2022. godine, a što je rast u odnosu na ožujak, kada je iznosila 7,8 %. Godinu dana ranije stopa inflacije iznosila je 2 %. Najniže godišnje stope registrirane su u Francuskoj, na Malti (po 5,4 %) i u Finskoj (5,8 %), dok su najviše godišnje stope zabilježene u Estoniji (19,1 %), Litvi (16,6 %) i Češkoj (13,2 %). U usporedbi s ožujkom godišnja inflacija pala je u tri države članice, ostala stabilna u dvije i porasla u 22.

U Bosni i Hercegovini, pak, ako se pogledaju podaci koje je objavila Agencija za statistiku, poskupljenje proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju na godišnjoj razini je 10,2 posto.

Riječ je o podacima za ožujak, tako da je u travnju, uzimajući iskustva s terena, vjerojatno došlo i do dodatnog rasta inflacije, a usporedbom s podacima Eurostata vidljivo je kako je stopa inflacije u BiH manja od one u Estoniji, Litvi, Latviji, Češkoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. No, kao što je poznato, tu je uglavnom riječ o državama čiji su BDP i općenito životni standard veći u odnosu na Bosnu i Hercegovinu, a koja je među siromašnijim državama Europe.

Inače, podaci Agencije za statistiku pokazuju kako su hrana i bezalkoholna pića na razini BiH u prosjeku u ožujku ove, u odnosu na isti mjesec prošle godine, skuplji za 14,8 posto, prijevoz 24,5 posto, dok su cijene kućanskih uređaja i redovitog održavanja kuće veće u prosjeku za 6,3 posto.

A što nas čeka u bliskoj budućnosti kada je riječ o inflatornim kretanjima, prilično je složeno pitanje na koje nije moguće dati jednoznačan i jednostavan odgovor, posebice zbog činjenice da je nemoguće prognozirati razvoj situacije na globalnim tržištima, kao i u lancima proizvodnje te opskrbe, a dijelom i zbog situacije na istoku Europe, piše Večernji list.

Ipak, predstavnici financijskog sektora, komercijalne banke i osiguravajuća društva nadaju se kako je inflacija ipak privremenog karaktera, a dokaz tomu su i rezultati ankete koju je Centralna banka BiH provela u ožujku.

Rezultati ankete dalje upućuju kako je očekivana stopa inflacije za 2023. godinu na razini od 4,3 %, što je znatno niže od inflatornih očekivanja za tekuću godinu, a što dalje upućuje na percepciju da je skok inflatornih očekivanja u tekućoj godini privremenog karaktera i da se očekuje kako bi inflatorni pritisak trebao biti manji u 2023. godini.

Ipak, mnogo toga ovisi o stanju na europskom tržištu, a pritom treba uputiti na nedavne prognoze koje su iznijeli i iz Europske komisije, a u kojima je iznesena procjena kako će inflacija u europodručju dosegnuti vrhunac u drugom tromjesečju ove godine, a onda bi trebala početi postupno padati.

Očekujemo da će inflacija dosegnuti vrhunac u sadašnjem, drugom tromjesečju ove godine i nakon toga početi postupno padati, rekao je na konferenciji za novinare povjerenik Komisije za gospodarstvo Paolo Gentiloni.

Gospodarstvenici iz Bosne i Hercegovine, kao i građani koji sa zebnjom gledaju na nastavak inflacijskog pritiska, ipak su tom izjavom dobili tračak optimizma.