Ima li Erdogan rješenje?

Turska valuta izgubila je četvrtinu vrijednosti prema dolaru od uvođenja američkih sankcija. Produbljivanje ekonomske krize u Turskoj posljedica je odluke predsjednika SAD-a Donalda Trumpa koji je u petak udvostručio carine na uvoz aluminija i čelika iz te zemlje. Svjetski mediji, čije pisanje prenosi Radio Slobodna Europa, se pitaju klizi li zemlja u ekonomsku krizu.

Put do srca međunarodnog sustava

Financijska kriza prije deset godina pogodila je u samo srce globalne ekonomije - strateški važne banke u Sjedinjenim Državama i Europi. Onu "veliku" krizu iz 2008. godine pratila je serija mini kriza u drugim dijelovima svijeta, piše The Guardian.

Tijekom petnaestogodišnjeg razdoblja, problemi na novim tržištima su napravili put do srca međunarodnog sustava. Meksiko, Tajland, Indonezija, Južna Koreja, Brazil, Rusija i Argentina bili su znakovi upozorenja da će se oslobođeno globalno financiranje konačno pokazati skupim i bogatim razvijenim zemljama. Nažalost, znakovi upozorenja su ignorirani.

Zbog toga je Turska važna. Oporavak od recesije prije 10 godina bio je neujednačen. Tenzije u trgovini rastu. Reforma financijskog sustava je nepotpuna. Za sada, Turska izgleda kao lokalna kriza bez značajnih efekata prelijevanja, no ima potencijal da bude ozbiljnije od toga, navodi britanski dnevnik.

Trumpov udarac

U tekstu se ističe kako odnosi između Turske i SAD nisu dobri. Bijela kuća nije zadovoljna što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan naručio od Vladimira Putina kupiti ruske, a ne američke rakete. Kada je Trump najavio ekonomske sankcije protiv Irana prošlog tjedna, Erdogan je izričito odbio sudjelovati.

Trump je dobro izabrao trenutak. U petak, kada je Turska bila u kaosu, on je najavio da je udvostručio carine na uvozni čelik i aluminij, koji su od vitalnog značaja za tursku ekonomiju.

Ali ono što financijsko tržište traži nisu diplomatski potezi koji pokazuju geopolitički značaj Turske, već ekonomske mjere kako bi se spriječio potencijalno ruševni tsunami prodaje u sljedećim danima. U tom pogledu, neuspjeh u suočavanju sa znacima ranijih nevolja sada će se pokazati skupim.

Erdoganova šuplja

Washington Post u svojoj analizi navodi da će upozorenja turskog predsjednika da će "početi tražiti nove prijatelje i saveznike", Ankari samo povećati broj neprijatelja u Washingtonu, gdje je Erdogan već veoma nepopularna figura.

''Erdoganov poziv na partnerstvo s NATO-om posebno je bio 'šuplja', s obzirom na Erdoganove odnose s Europom koji su na testu i Trumpove o Alijansi'', tvrdi WP i prenosi riječi Jakoba Funk Kierkegaarda s Instituta za međunarodnu ekonomiju Peterson, koji je za Bloomberg rekao: ''Za administraciju ili predsjednika koji ne pridaju veliku važnost NATO-u vrijednost Turske kao snažnog saveznika NATO-a također je opala''.

WP ocjenjuje i da je produktivna diplomacija u zaostatku.

''Veći dio Erdoganove politike zavisi od buđenja nacionalističkog osjećaja, kako bi opravdao svoju pojačanu kontrolu nad zemljom... Bez obzira na to, čak i dok Turska trpi, Erdogan možda neće realizirati veliki politički cilj.''

Washingtonski dnevnik zaključuje i da američki predsjednik također može dobiti više od nepostizanja kompromisa.

Lira izgubila 66 posto svoje vrijednosti

Trebao bi formirati valutni odbor – mjeru monetarne reforme koja je isprobana 70 puta i nikada nije podbacila, stav je profesora Stevea H. Hankea sa Sveučilišta Johns Hopkins u tekstu za Wall Street Journal.

Od kada je Erdogan postao predsjednik u kolovozu 2014., lira je izgubila 66 posto svoje vrijednosti u odnosu na američki dolar. Od 14. svibnja, kada je Erdogan najavio da uzima turske monetarne uzde u vlastite ruke, lira je pala za 31 posto.

''Godišnja stopa inflacije u Turskoj dosegla je 85 posto prošlog petka prema mojim mjerenjima koja koriste visoke frekvencijske podatke i račune promjene cijene u svim robama, uslugama i imovini. Ovo nije ništa novo. Inflacija desetljećima pustoši Tursku. Prosječne godišnje stope inflacije 1970., 1980., 1990. i 2000. godine bile su 22,4 posto, 49,6 posto, 76,7 posto i 22,3 posto pojedinačno'', napisao je profesor Hanke.

On kaže da valutni odbor izdaje novčanice i kovanice koje se na zahtjev mogu pretvoriti u stranu valutu vezanu po fiksnom tečaju.

(Ne)spremni Erdogan

''Jedina funkcija deviznog odbora je razmjena domaće valute koju izdaje za vezanje valute po fiksnoj stopi. Slijedom toga, količina domaće valute u opticaju u potpunosti određuje tržišne snage, odnosno potražnja za domaćom valutom. Budući da je domaći novac klon svoje vezane valute, dvije zemlje postaju dio zajedničkog monetarnog područja'', pojašnjava autor teksta.

Da bi turska lira bila dobra kao zlato - ili neka druga vezana valuta izbora, što znači euro ili američki dolar - Erdogan bi trebao objaviti danas da će Turska formirati valutni odbor za 30 dana. Kao dio te obavijesti trebao bi navesti da dok se valutni odbor ne formira, monetarna baza lire bit će zamrznuta i liri će biti dopušteno da se slobodno kreće. Na kraju tridesetodnevnog razdoblja odabrat će se fer tečaj da pričvrsti liru njezinom novom utočištu, piše profesor Hanke.

Ponovo je Erdogan dokazao spremnost da se povuče u diplomatskim sporovima kada to okolnosti zahtijevaju, piše  Financial Times i pojašnjava da s obzirom na to da su njegovi odnosi s američkim predsjednikom narušeni posljednjih tjedana, a turska lira poražena, mnogi analitičari bili su uvjereni da će ekonomska nužnost još jednom dovesti do toga da u prvi plan izbije pragmatizam turskog predsjednika.

Bijes prema Turskoj

''Ali prkos Erdogana koji traje izaziva sve veću anksioznost da bi ovog puta moglo biti drugačije... Turski predsjednik bi mogao pokušati obratiti Rusiji, Kataru ili Kini za podršku, a dodatno je oslabio već oslabljene veze između strateški vitalnog člana NATO-a i Zapada'', tvrdi list.

FT navodi da su tenzije između Turske i Zapada eskalirale posljednjih godina, jer je Erdogan, čija je vladajuća stranka ojačala 2002. godine, optužen za povećanje autoritarnosti.

''Pošto su odnosi narušeni sa zemljama EU i SAD, Turska se okrenula bliskoj suradnji s Rusijom. Odluka Ankare da kupi sustav zračne obrane S-400 iz Moskve postala je ključni izvor bijesa prema Turskoj u Washingtonu'', tvrdi FT i dodaje da je Turska također dobila podršku Kine.

''Druga opcija je Katar. Turska je postala sve važniji saveznik bogatog naroda u zaljevu, gdje ima vojnu bazu i ojačala je ekonomske veze, jer su Saudijska Arabija i još tri arapske države uvele embargo''.

Turizam ima koristi

Uz isticanje da je turska valuta, lira, doživjela rekordan pad, BBC piše da jedna oblast ima koristi od ove situacije, to je turizam.

''Rezervacije u Turskoj su porasle posljednjih mjeseci - iako je točan razlog, naravno, teško navesti'', piše BBC.

BBC navodi i da su Britanci izgleda već shvatili da je sad trenutak za odlazak u Tursku, jer je broj rezervacija povećan.

''Turistička kompanija Thomas Cook je u Turskoj zabilježila povećanje rezervacija za 63 posto, dok je agencija TUI priopćila da je to njihova treća najpopularnija destinacija što znači da se ona ''zaista vratila na mapu dobrih mjesta za ljetni odmor''.

Međutim, Ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije i dalje zabranjuje ne sva, već putovanja u neke regije, uglavnom one duž granice sa Sirijom, i precizira da se ne putuje unutar 10 kilometara od granice, zbog sirijskog rata koji traje. U međuvremenu, SAD rangira Tursku  na trećoj razini, pozivajući ljude da preispitaju putovanja u tu regiju.