I mi smo u nečemu prvi: Radimo 5 sati tjedno više od prosječnog radnika u Europi

Zaposleni u državama Europske unije tijekom 2025. godine u prosjeku su na svom glavnom poslu radili 35,9 sati tjedno, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Riječ je o stvarno odrađenim satima rada tijekom referentnog tjedna, uključujući samo sate provedene na poslu.

Tko radi najviše, a tko najmanje?

Među članicama EU najveći prosječan broj radnih sati zabilježen je u Grčkoj (39,6 sati tjedno), slijede Poljska i Bugarska sa po 38,7 sati, Litvanija sa 38,4 te Slovenija sa 38,3 sata tjedno.

Najkraću radnu sedmicu imali su zaposleni u Nizozemskoj (31,9 sati), zatim Njemačka i Danska sa po 33,9 sati, dok je u Austriji prosjek bio 34 sata tjedno.

Iako nije članica EU, Bosna i Hercegovina na Eurostatovoj karti za 2025. godinu prikazana je s prosjekom od 40,9 stvarno odrađenih sati tjedno. To je pet sati više od prosjeka EU i jedino je kraći radni tjedan zabilježen u Turskoj (42,4 sata). BiH je tako ispred Grčke (39,6), Srbije (40,6) i većine država regije.

Izvor: Eurostat / Prosječan broj radnih sati u tjednu

Pola nas radi između 40 i 44,5 sati tjedno

Više od trećine zaposlenih u EU (37,6 posto) radilo je između 40 i 44,5 sati tjedno. Dodatnih 16,4 posto radilo je između 35 i 39,5 sati, dok je 9,2 posto zaposlenih radilo 30 do 34,5 sati tjedno.

Među zemljama članicama, kategorija od 40 do 44,5 sati bila je najzastupljenija u većini država, najviše u Bugarskoj (82,8%), Latviji (77,1%) i Rumunjskoj (75,5%). Izuzeci su Belgija, Danska, Finska, Francuska i Irska, gdje je najčešća grupa radila između 35 i 39,5 sati.

U Bosni i Hercegovini gotovo polovica zaposlenih (oko 47 posto) radi između 40 i 44,5 sati tjedno. Oko četvrtine radi 50 ili više sati, dok dodatnih sedam posto spada u grupu koja radi 45 do 49,5 sati. Skraćeno radno vrijeme bilježi manji udio radne snage, a procenat osoba koje u referentnom tjednu nisu radile na glavnom poslu je među najnižima u EU.

Samozaposleni rade dulje od zaposlenika

Samozaposleni često rade dulje od zaposlenika. Dok najveći udio zaposlenih radi između 40 i 44,5 sati tjedno (38,4%), samo 6,4% radi 45 ili više sati. Među samozaposlenima po 32,2% radi 40–44,5 sati, dok značajan broj radi 45 i više sati tjedno.

Među zaposlenima s punim radnim vremenom muškarci su radili u prosjeku 39,4, a žene 37,6 sati tjedno. U BiH muškarci rade oko 41 sat, a žene približno 40 sati, što je više od prosjeka EU. Razlika između spolova u BiH je relativno mala, dok su najveće razlike u Irskoj, Nizozemskoj i Grčkoj.

Nepuno radno vrijeme

Kod zaposlenih s nepunim radnim vremenom, prosjek EU bio je gotovo jednak za oba spola (muškarci 21,7, žene 21,9 sati tjedno). Ipak, u mnogim državama žene na pola radnog vremena rade dulje od muškaraca, osobito u Danskoj, dok je u Latviji zabilježeno suprotno.

Podaci pokazuju da Bosna i Hercegovina, zajedno sa Srbijom i Sjevernom Makedonijom, spada među europske zemlje s najdužom radnom sedmicom, posebno za zaposlene s punim radnim vremenom.