Hrvatska teško do EU novca

Očekujući kako će novac iz Europske unije oživjeti njeno anemično gospodarstvo Hrvatska se 2013. godine priključila bloku od 28 zemalja, no pet godina kasnije suočava se zaprekama u povlačenju tog novca. 

 U Europskoj komisiji, izvršnom tijelu EU koje odobrava novac, situaciju smatraju „nezadovoljavajućom“ navodeći kako Hrvatskoj nedostaje ljudi na poslovima oko fondova, a posebno iskusnih i obrazovanih ljudi koji svakodnevno napuštaju zemlju. 

Hrvatskoj je EU 2014. godine stavila iz zajedničkog proračuna na raspolaganje 10,7 milijardi eura u sklopu kohezijske politike kojom Bruxelles već tri desetljeća nastoji smanjiti razlike između siromašnih i bogatih regija unutar EU-a. Tom iznosu je dodano 1,9 milijardi eura iz hrvatskog proračuna budući da se razvojni projekti financiraju zajednički. 

No dosad je od tih ukupno 12,6 milijardi eura ugovorena isplata 6,6 milijardi eura, što je 52 posto iskorištenosti. Hrvatska do kraja 2020. godine mora pronaći razvojne projekte za preostali dio novca ili će joj on ostati nedostupan. 

"Nismo zadovoljni situacijom jer smatramo da se može puno više napraviti", rekla je Hini osoba iz Europske komisije u Bruxellesu zamolivši da ostane neimenovana. 

"Hrvatski problem su administracija, odnosno nedostaje joj ljudi koji se bave europskim fondovima te njihovo iskustvo i stručnost u tom poslu. To je razumljivo budući da je posljednja ušla u EU", dodaje ta osoba. Hrvatska je ušla šest godina nakon Rumunjske i Bugarske te devet godina nakon velikog proširenja na srednju Europu. 

"No poteškoća je i što se iz Hrvatske iseljavaju obrazovani ljudi koji bi mogli raditi taj posao, ali i što se promjenom vlasti mijenjaju ljudi koji rade u ovom području", kaže osoba iz Europske komisije. 

I dok je Hrvatska dosad ugovorila isplatu 52 posto novca, prosjek EU-a je 61 posto. Na razini Hrvatske su Slovenija i Rumunjska, a jedino je slabija Španjolska. Najuspješnije su Mađarska i Portugal, zemlje koje su u EU ušle 2004. i 1986. godine. 

"U Hrvatskoj ne postoji baza projekata, predstavljaju nam se ideje, a ne zreli projekti. Građani nisu upoznati s mnogim informacijama. Nadalje, Hrvatska bi trebala odrediti prioritete po industrijama i regijama", kaže osoba iz Europske komisije upoznata sa situacijom. Napominje da je njima u Bruxellesu bitno i u koje županije odlazi novac te da bi to trebalo biti važno i hrvatskoj vladi. 

U odjelu Europske komisije zaduženom za Hrvatsku, Sloveniju i Bugarsku radi petnaest osoba, od kojih je pet direktno zaduženo za financiranje projekata u Hrvatskoj. 

Najveći dio novca dosad je otišao u poljoprivredu i promet. Zasad najveći ugovoreni projekt je izgradnja Pelješkog mosta, u ukupnoj vrijednosti oko 526 milijuna eura. 

S obzirom na višegodišnju gospodarsku krizu te inzistiranje Bruxellesa da zemlje održavaju deficite nacionalnih proračuna do visine 3 posto BDP-a, kohezijska politika glavni je izvor javnih investicija u Hrvatskoj. Ona čini 80 posto svih ulaganja. O njoj je je ovisniji samo Portugal, koji se oporavlja od gospodarske krize, gdje kohezijska politika preko svojih pet fondova sudjeluje s 84 posto u ukupnim investicijama u toj zemlji. 

Osim navedenih problema Hrvatska se suočava s izglednim smanjenjem novca iz EU fondova u budućnosti. Zbog izlaska Velike Britanije iz EU-a, koja je više novca uplaćivala u zajednički proračun nego je iz njega povlačila, ali i zbog povećanja izdataka za migracije, čuvanje granica, obranu i istraživanje, Europska komisija je predložila kresanje izdataka za oko 10 posto na razini EU-a. Hrvatskoj bi tako u idućem sedmogodišnjem razdoblju, od 2021. do 2027., na raspolaganju trebalo biti 6 posto manje novca nego u aktualnom razdoblju.