Hoće li BiH ostati bez milijarde eura? Rok je istekao

O europskom putu ljepše pričamo nego što radimo. Dokaz - plan rasta i država Bosna i Hercegovina koja je na potezu da izgubi milijardu eura Europske unije od šest, koliko je osigurano za zemlje Zapadnog Balkana.

Razlog, po tko zna koji put, rascjepkanost sustava, politički interesi i nemogućnost dogovora, piše Federalna.

Dobra volja EU

Naime, da bi sredstva bila operativna, BiH mora ispuniti određene kriterije. Rok za dostavljanje liste reformi istekao je u petak u podne. Bh. vlasti još jednom polažu nade - u dobru volju Europske unije.

Od milijardu eura dijeli nas lista reformi koju moramo dostaviti Europskoj komisiji. Na njoj prioriteti iz osam ključnih oblasti koje su pred Bosnu i Hercegovinu postavljene nakon dodjeljivanja kandidatskog statusa.

Rok za dostavu istekao je u petak 26. travnja u 12 sati. U 12 i 5 - naša zemlja bi ipak mogla ispuniti obećano. Ako ne bude kasno.

"Izjasnit ćemo se najkasnije u ponedjeljak. Nadam se da će svi akteri biti toliko odgovorni i svjesni toga da kada samo jedan ne sudjeluje u tome da nas koči kad je u pitanju implementacija plana Bosne i Hercegovine. I da će biti svjesni toga da je to nešto što će se izravno odraziti i na život i na ekonomiju u Bosni i Hercegovini", poručila je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

Ambiciozni stavovi 

Proces su, kako piše Federalna, kočili ministri iz RS-a.

"Kada je u pitanju Mapa rasta, koju na zajedničkom nivou definiramo uz punu vidljivost RS-a i FBiH, nismo suglasni s određenim ambicioznim stavovima EU koji nisu u skladu s Ustavom i daytonskom strukturom Bosne i Hercegovine", poručio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.

Pročitajte još

Europa Balkanu daje milijarde

Cilj je potaknuti reforme u Bosni i Hercegovini. Konkretno, one koje smo obećali Europskoj komisiji uz dobivanje zelenog svjetla za otvaranje pregovora.

Ne samo da bi nas to približilo ekonomiji zemalja Unije, već bi i BiH od svega imala izravnu korist. Vrijednu milijarde eura.

"Ukupni iznos sredstava za period 2024–2027. iznosi šest milijardi eura. Taj iznos čine dvije milijarde eura bespovratnih sredstava i četiri milijarde eura zajmova po veoma povoljnim uvjetima. Najmanje polovina ukupnih sredstava će biti dodijeljena kroz Investicijski okvir za Zapadni Balkan (WBIF), kao podrška za ulaganja u infrastrukturu i povezanost, uključujući promet, energiju, zelene i digitalne tranzicije. Preostali dio će biti dodijeljen kao direktna podrška nacionalnim proračunima", pojasnio je predsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta David McAllister.

Čeka se na BiH 

"Ta financijska sredstva su povezana za listu reformi koje je potrebno ispuniti i pružanje podrške za konkretne projekte, ali i za proračune zemalja Zapadnog Balkana", napominje Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za europsku stabilnost.

U Direkciji za europske integracije kažu da su obavili svoj dio posla, čeka se na BiH. Dok su druge zemlje Zapadnog Balkana svoju listu i projekte već dostavili, mi bismo vrlo lako mogli ostati praznih džepova.

"Meni bi bilo žao, prije svega, kao građaninu ove zemlje da toliko novac ne iskoristimo za razvoj. S obzirom na to da je svaki novac dobar i poželjan da možemo ulagati u projekte koji su ključni u oba entiteta i Brčko Distriktu te sukladno tome i po kantonima", istaknuo ministar financija Kantona Sarajevo Afan Kalamujić.

Novcem bi raspolagali svi nivoi vlasti u državi, ali upravo to i komplicira cijelu priču. Za dobivanje sredstava moraju se usuglasiti svi nivoi, a kriteriji su prilično oštri.

Zahtijevaju se reforme, između ostalog, u oblasti pravosuđa, javne uprave i borbe protiv korupcije. A, sve uz europski monitoring kako bi bili sigurni da će novac biti opravdano utrošen.

Kao i sve u BiH, do konsenzusa se teško dolazi, a do novca, ako je moguće, još i teže.