Građani u bankama drže 23,18 milijardi KM

I pored niskih kamata na štednju, ukupni depoziti u Bosni i Hercegovini u kolovozu ove godine iznosili su 23,18 milijardi KM, što je za devet posto više nego u istom mjesecu prošle godine i 6,5 posto više u odnosu na prosinac 2018. godine, objavile su Nezavisne novine.

Prema podacima Centralne banke BiH, od ukupnih depozita 12,8 milijardi KM ili 55 posto čini štednja stanovništva, dok se 54,9 posto ukupnih depozita na računima nalazi u domaćoj valuti.

Ekonomisti u BiH objašnjavaju da je rast depozita, posebno štednja građana, dobar, te da pokazuje bolje trendove kada je u pitanju bankarski sektor i njegovo poslovanje, ali s druge strane, i loš pokazatelj, jer govori o manjku investicija i nerazvijenom financijskom tržištu kapitala.

Pročitajte još

SIPA istražuje: U bankama 48 sumnjivih transakcija na pranje novca

"Štednja je druga kovanica investicije. Stanovništvo štedi zarad budućih investicija. Ako nema investicijskih prilika, bit će veća štednja, i obrnuto. Porast depozita i s druge strane porast zaduženosti pokazuje da je dio stanovništva novčano suficitaran, ali da nema priliku da blagovremeno investira svoja sredstva", rekao je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

Kada je riječ o kreditima, oni su u BiH tek nešto malo veći od 20 milijardi KM, a u odnosu na isti mjesec (kolovoz) prošle godine, veći su za 4,9 posto , dok se omjer pohranjenih depozita i datih kredita povećava u korist depozita i iznosi 114,6 posto .

"Rast depozita je normalna situacija ako uzmemo u obzir da je bankarski sektor bio u nekoj vrsti šoka dvijetisućitih godina kada je imao ogroman rast kredita, koje nije mogla isfinancirati domaća štednja. Tek sada nakon nekih 20 godina dolazimo u poziciju da je najveći dio štednje domaća štednja i da se ona investira u domaće gospodarstvo i potrošačke kredite", rekao je za Nezavisne novine Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, ističući da sada bankarski sektor poprima zdrave i normalne načine poslovanja.

Inače, za bankarski sektor rast depozita s poslovnog aspekta je dobar s obzirom na to da su male šanse da građani povuku ta sredstva, ali istovremeno u određenu ruku i predstavlja problem, jer rast depozita znači rast troškova za kamate, a nemate ih gdje plasirati.

Ipak, i ovo je dosta bolja situacija nego kada ne postoje izvori financiranja i kada banke moraju potezati za drugim izvorima koji su daleko skuplji.

"Bilo bi bolje da ima i više depozita stanovništva, jer bi s druge strane gospodarstvo dobilo veće kredite", rekao je Đogo.

Rast depozita pojedine banke natjerao je da uvode "kaznene" kamate na velike štedne uloge korporativnih klijenata, a u Europi, točnije velikim ekonomijama, kao što je Njemačka, postoje čak i negativne kamatne stope na štednju.

Posljedice velikog rasta depozita na kraju bi mogli osjetiti i sami građani i to rastom troškova od naknada i provizija, s obzirom na to da se na određeni način mora nadoknaditi pad prihoda od kamata.