Firme iz Federacije će pobjeći u Srpsku?

Stručna javnost u Federaciji Bosne i Hercegovine strahuje da bi zbog prijedloga zakona o porezu na dohodak te zakona o doprinosima i o porezu na dobit dobar dio gospodarstvenika mogao svoje poslovanje da preseli u Republiku Srpsku, objavile su Nezavisne novine.

Najveću bojazan im stvara oporezivanje dividende, koje ne postoji u RS, kao ni porez na kamatu, što bi moglo uzrokovati odliv firmi, jer bi mnoge u RS u tom slučaju imale povoljnije poslovno okruženje.

"Plaće u realnom sektoru, koje su sada ispod prosjeka, ovim prijedlogom bile bi opterećene još i više nego sada. Uvode se novi oblici dohodaka u oporezivanje, kao što su dividenda, prihodi od kapitalne dobiti, pa čak i kamate na štednju u bankama. Predloženi zakoni šalju poruku destimuliranja štednje, destimuliranja investicija, a uvođenje oporezivanja dividendi negativno djeluje na ionako zamrlo tržište kapitala", kazao je Željko Raguž iz Gospodarske komore FBiH, na jednoj u nizu javnih rasprava o prijedlogu spomenutih zakona.

Dodao je kako i stope doprinosa treba dodatno smanjiti - s predloženih 33% u Nacrtu zakona o doprinosima, na 30,5%, kao i da treba uvesti tri stope poreza na dohodak od 10, 15 i 20%, a u Nacrtu zakona o porezu na dohodak su predložene dvije - od 10 i 20%.

Direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mladen Pandurević rekao je jučer da su se oni ujedinili s Vijećem stranih investitora, Predstavništvom njemačkog gospodarstva u BiH, Gospodarskom komorom FBiH i FIPA jer smatraju da predloženi zakoni nisu dobri.

"Vlada će, ukoliko želi dobro ovoj državi, uvažiti većinu naših primjedaba", naglasio je Pandurević.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS - SWOT, istaknuo je da je bojazan javnosti u Federaciji BiH opravdana.

"Njihova bojazan je opravdana, ja samo nisam siguran koliko će ta opterećenja biti veća. Ako, recimo, porez na dividendu bude jedan posto, onda to neće biti dovoljan razlog da neko mijenja sjedište firme, ali ukoliko bude viši, onda je selidba vrlo moguća", rekao je Grabovac banjalučkim novinama.

Istaknuo je kako se na čitavu priču može gledati dvojako.

"Ukoliko bi došlo do prelaska firmi u RS, to bi na neki način poslalo poruku vlastima u Federaciji da podizanje poreskih opterećenja može dovesti do obrnutog efekta od onoga koji oni žele. S druge strane, može izazvati pozitivnu konkurenciju između entiteta i da oni koji odlučuju o fiskalnoj politici razmišljaju o smanjenju opterećenja i olakšavanju procedura", rekao je.

Vladimir Blagojević, glasnogovornik Privredne komore RS, istaknuo je kako ne bi ulazio u to hoće li do prelaska stvarno i doći, ali da je Srpskoj neophodna stimulativna porezna politika kako bi se stvorili uvjeti da postojeći investitori dodatno ulažu.

"Naravno, moramo privući i strane investitore posebno imajući u vidu negativne trendove koji se moraju unaprediti. Zato se mora ići ka rasterećenju, a nikako dodatnom opterećenju", naveo je Blagojević.

Nezavisne novine navode kako su zbog toga iz Privredne komore RS uputili su Vladi prijedlog mjera za Program ekonomskih reformi RS za razdoblje 2018 - 2020. godina. Prioritetne mjere prema njima su rasterećenje gospodarstva kroz smanjenje poreskih i neporeznih davanja, to jest izmjene zakona o porezima i doprinosima s ciljem vraćanja na razinu od 51 posto, izmjene Zakona o porezu na dohodak, povećanje neoporezivog dijela dohotka na razinu najniže plaće, izmjene zakona o dječjoj zaštiti. Tu je i reforma javne uprave gdje se navodi da je plate potrebno vezati za plaće u gospodarstvu, kao i smanjiti sve proračunske troškove, odnosno rashode, osim subvencija, poticaja i kapitalnih investicija i transfera. Iz Komore apeliraju i na praćenje aktivnosti u vezi s analizom primjene Zakona o radu i aktualne situacije na tržištu rada. Važno je spomenuti i poboljšanje likvidnosti gospodarstva i izvanproračunskih fondova, gdje je možda i prioritetno uvođenje instituta "izvansudskog restrukturiranja", odnosno "dobrovoljnog financijskog restrukturiranja".

Javne rasprava o prijedlozima zakona traju do kraja godine, nakon toga se kreće u parlamentarnu proceduru usvajanja, a ako zakon bude donesen, realno je očekivati da njegova primjena krene od 2019. godine.