Federacija: Što nas čeka 2023.?

U 2023. projektirani ukupni javni prihodi u Federaciji BiH bi trebali dostići 10.230,4 milijuna KM, što je za četiri posto više od projekcije za 2022. godinu, dok projektirana stopa rasta za 2024. godinu iznosi 4,4 posto.

Objavljeno je to nakon što je Federalna vlada usvojila Program ekonomskih reformi (PER) Federacije BiH za razdoblje od 2022. do 2024. godine, te zadužila svoje Glavno tajništvo da ovaj dokument dostavi Direkciji za ekonomsko planiranje BiH, kao koordinirajućoj instituciji koja je zadužena za izradu Programa ekonomskih reformi BiH 2022-2024. godina.

Prihodi od poreza na dobit

U skladu s makroekonomskim okvirom koji predviđa dalji rast i jačanje ekonomske aktivnosti, očekuje se nastavak rasta naplate javnih prihoda u periodu 2023-2024. godina, objavila je Vlada Federacije nakon sjednice u Sarajevu.

''Predviđa se da će prosječna godišnja stopa rasta prihoda od neizravnih poreza za F BiH u razdoblju 2023-2024. iznositi 3,3 posto. U okviru izravnih poreza, očekuje se da će prihodi od poreza na dobit ostvarivati stabilan prosječni godišnji rast od 6,49 posto, dok bi prosječni godišnji rast u naplati prihoda od poreza na dohodak, prateći očekivani porast broja zaposlenih, kao i pretpostavljeni nominalni rast plate, mogao iznositi 7,89 posto'', navela je Vlada Federacije.

Bazirajući se na pozitivnim prognozama tržišta rada u 2023. i 2024. godini, Vlada kaže kako bi stope rasta naplate obaveznih socijalnih doprinosa u FBiH trebale iznositi 4,73 posto i 4,91 posto respektivno.

Više rashoda

Projektirani ukupni javni rashodi za 2023. godinu iznosili bi 9.803,9 milijuna KM, što je za 260 milijuna KM više od projektiranih za 2022. godinu.

Kapitalni proračun F BiH bi u 2023. godini iznosio ukupno 1.101,5 milijuna KM i manji je u odnosu na kapitalne rashode i izdatke u 2022. za 228,5 milijuna KM. U PER-u je navedeno i da FBiH već u 2022. godini ulazi u zonu suficita.

Ključne smjernice i ciljeve za novi PER daju Ekonomska politika Vlade FBiH za razdoblje od 2021. do 2023. godine, važeće sektorske strategije, kao i prioritetno definirani projekti za dalje usklađivanje domaćeg sa zakonodavstvom Evropske unije, očuvanje makroekonomske stabilnosti i jačanje fiskalne discipline, strukturne reforme, te rad na euroatlantskim integracijama.

Ključni izazov za BiH, a tako i za FBiH, jeste povećanje gospodarskog rasta, odnosno uklanjanje prepreka za razvoj potencijala, kaže Vlada.

Fokus Ekonomske politike i PER-a FBiH je otvaranje novih radnih mjesta, bolja regionalna i međunarodna povezanost, te povećanje životnog standarda stanovništva, uz osiguranje stabilnosti penzionog sistema i unaprjeđenje sistema socijalne zaštite. Za ostvarivanje ovih ciljeva neophodne su, uz makro fiskalne politike, i sektorske strukturalne reforme.

Borba protiv pandemije

Na današnjoj sjednici je usvojen i dokument Ekonomska politika Vlade Federacije BiH 2022-2024. godina, koji je pripremio Federalni zavod za programiranje razvoja.

Prioriteti Vlade FBiH u tom razdoblju će biti usmjereni na efikasno upravljanje javnim financijama i rast investicija, nastavak izgradnje modernog prometno-komunikacijskog sistema, podršku u razvoju mikro, malih i srednjih poduzeća, plansko korištenje prostora i energetsku efikasnost, razvoj poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te zaštitu prirodnih resursa.

Posebna pažnja će biti posvećena daljnjoj borbi protiv pandemije i poboljšavanju zdravstvenog sustava, unapređivanju obrazovnog sustava i znanstveno-istraživačke i istraživačko-razvojne djelatnosti, zaštiti i afirmaciji kulturno-povijesnog naslijeđa, unapređenju i afirmaciji kulture, sporta i položaja mladih, osiguranju većeg stepena sigurnosti, društvenoj odgovornosti i solidarnosti.

U dokumentu je navedeno da su, prateći zadnje podatke o izuzetno povoljnim makroekonomskim prognozama i uzimajući u obzir potpuno oporavljenu projekcionu bazu, pripremljene revidirane projekcije godišnje naplate prihoda proračuna FBiH za razdoblje 2022-2024. godina. Tako, očekivana ukupna naplata poreznih i neporeznih prihoda proračuna FBiH, uključujući i doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje u 2022. godini, iznosi 4.423 milijuna KM i u odnosu na realiziranu naplatu iz 2021. godine pretpostavlja rast od dva posto.