Federacija diskriminira stanovnike u južnim dijelovima Mostara izgradnjom koridora Vc kroz povratnička naselja

Udruženje građana  „Eko dvogled“ Mostar u svom priopćenju za javnost obavijestili su kao je Općinski sud u Mostaru utvrdio da Federacija BiH diskriminira stanovnike u južnim dijelovima Mostara izgradnjom koridora Vc kroz povratnička naselja.

Navode kako borba za ostanak i opstanak povratnika, ali i ostalog domicilnog stanovništva u južnim naseljima Mostara (Kosor, Malo Polje, Blagaj, Ortiješ i Lakiševine) traje od siječnja 2017. kada je Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio prostorni plan područja posebnih obilježja, tj. izmijenio trasu Koridora Vc Mostar jug – Počitelj. Glasanjem u Parlamentu i Domu naroda Federacije BiH, navode, spomenuta trasa je spuštena s oboda Podveležja i „premještena“ tako da ide plodnom obradivom zemljom i preko povratničkih naselja.

''U stilu najpoznatijih svjetskih režima, koji ne vode računa ni o čemu osim svojoj dobrobiti, parlamentarci su bez ikakve analize, stručnog mišljenja i javne rasprave podigli ruku i donijeli odluku. Ne vodeći računa o tome kako će se ta odluka odraziti na lokalno stanovništvo, koje želi i planira da ostane u svom i na svom i živi od svoga rada''.

„To što neko obrađuje zemlji i živi od svoga rada, ne znači da ne zna svoja prava. Ljudi znaju šta znači privatno vlasništvo, šta je njihovo bilo i ostalo i to znaju i braniti. Niko nema pravo da bez znanja vlasnika cijepa privatne parcele i „otkupljuje“ dio koji se njemu sviđa. Niko nema pravo da provlači evropski koridor preko privatnih kuća i parcela, bez komunikacije i saradnje sa ljudima na koje će to uticati.“ kaže Amna Popovac, predsjednica udruženja „Eko dvogled“ iz Mostara.

Ova trasa, govore, napravila bi veliku štetu i rijekama Buni i Bunici, kao i presjekla podvodne tokove vode, što bi moglo dovesti do presušivanja bunareva koje ljudi koriste za piće, kao i navodnjavanje vinograda i voćnjaka.

Sud u Mostaru je, navode, prepoznao greške koje su napravljene tijekom donošenja odluka o izmjeni trase, utvrdio diskriminaciju dijela stanovništva.

„Ovdje se radi o posrednoj-prikrivenoj dskriminaciji. Donositelji odluka o izmjeni trase postupali su naizgled neutralno, na jednak način prema osobama koje su u nejednakom položaju. Polazeći od činjenice da je 2017. godine promijenjena trasa autoputa, na način da ide preko povratničkih naselja, bez jasnih i objektivnih razloga za to i bez prethodno provedene javne rasprave, sud je utvrdio da su tužitelji učinili vjerojatnim da je promijena trase akt posredne/neizravne diskriminacije. Naročito je važno da je sud u obrazloženju presude konstatirao: „U konkretnom slučaju, Federacija BiH nije dokazala da je izmjena trase autoputa bila opravdana i nužna, pa samim tim nije isključena ni mogućnost da je nova trasa autoputa motivisana prikrivenim političkim motivima.“ , kaže odvjetnik Milenko Krčum, pravni zastupnik tužitelja.

Navode kako je ovo je prvstupanjska presuda u predmetu diskrimancija povratnika, koja pokazuje da su oni koji se bore za svoje pravo na život na vjekovnim ognjištima u pravu. Svaka država mora da donosi odluke imajući u vidu dobrobit stanovništva, samo u Federaciji BiH odluke se donose bez poštivanja prava ljudi i tako da pogoduju pojedincima.

Pozivju građane, ukoliko žive u području od 500 metara lijevo i desno od zamišljene trase kordirora Vc Mostar jug – tunel Kvanj da im se jave, kako bi bili obaviješteni o svim poduzetim pravnim koracima u budućnosti.

Naročito pozivaju one koji trpe pritiske u vidu cijepanja parcele bez njihovog znanja ili pokretanja eksproprijacije. Navode kak je njihov pravni tim spreman ''svima pružiti pomoć u borbi za život na vjekovnim ognjištima''.