Europljani ne vide pozitivu u budućnosti

Više od polovice europskih građana smatra da će gospodarska situacija u njihovim zemljama biti lošija za godinu dana i ne očekuju da će bolje živjeti, ali ih ipak većina vjeruje da će EU pronaći odgovore na krizu, pokazalo je ispitivanje javnog mnijenja u organizaciji Europskog parlamenta.

Ispitivanje Parlametar 2020. provedeno je u studenome i prosincu na 27.213 građana iz 27 država članica, uključujući 1019 u Hrvatskoj.

Ispitanike se pitalo kako žive u pandemiji i što očekuju u idućih godinu dana, kao i o tome što misle o EU i koristima od članstva te o ulozi i prioritetima Europskog parlamenta.

Ispitivanje je pokazalo da više ispitanika u prosjeku smatra da se stvari bolje kreću na europskoj razini nego u njihovoj vlastitoj zemlji, da ih je dvije trećine optimistično u vezi budućnosti Europske unije i da ih gotovo tri četvrtine vjeruje da će europski plan oporavka omogućiti gospodarstvima njihovih zemalja da se brže oporave od negativnih posljedica pandemije.

U odnosu na jesen 2019., broj građana koji imaju pozitivno mišljenje o Europskoj uniji porastao je za deset postotnih bodova na 50 posto.

Građani, međutim, teško podnose krizu i gaje slabe nade da će se situacija u idućih godinu dana poboljšati.

Pedeset i tri posto europskih građana misli da će stanje u njihovom nacionalnom gospodarstvu za godinu dana biti lošije, 23 posto da će ostati isto, a samo 21 posto da će biti bolje.

U Hrvatskoj 54 posto ispitanika misli da će stanje u nacionalnom gospodarstvu za godinu dana biti lošije, 30 posto misli da će biti isto, a samo 15 posto da će biti bolje.

Trideset posto Hrvata misli da će za godinu dana njihovi uvjeti života biti lošiji nego danas, 45 posto ih misli da će biti isti, a 23 posto da će biti bolji.

Gotovo polovica ispitanika stoga želi da glavni prioritet Europskog parlamenta bude borba protiv siromaštva i društvene nejednakosti.

Većina ispitanika želi da Europski parlament ima važniju ulogu u budućnosti.

Većina ih također smatra da se Europska unija treba reformirati.

Pesimizam na istoku

Kad je riječ o izgledima za bolji život, postoji značajna razlika između istočne i zapadne Europe.

Građani su najpesimističniji u Slovačkoj (43 posto), Grčkoj (40 posto), Rumunjskoj (36 posto), Bugarskoj (35 posto) i Sloveniji (35 posto).

Na sjeverozapadu, samo sedam posto Danaca i Nizozemaca misli da će im u idućih godinu dana biti lošije.

U tri države članice – Latviji (68 posto), Francuskoj (67 posto) i Češkoj (67 posto) - više od dvije trećine ispitanika smatra da će njihova nacionalna gospodarstva nazadovati.

Najveći udio građana koji očekuju bolju gospodarsku situaciju zabilježen je na Malti (42 posto), u Irskoj (39 posto) i Estoniji (34 posto).

Mišljenje o Europskoj uniji

Pedeset posto ispitanika ima pozitivno mišljenje o Europskoj uniji, deset postotnih bodova više nego na godinu dana prije. Negativno mišljenje ima 14 posto ispitanika.

U tom pogledu postoje velike razlike među državama članicama. Pozitivno mišljenje o Uniji ima čak 77 posto Iraca, a druga krajnost je Austrija gdje samo 36 posto građana ima pozitivno mišljenje o Uniji. Pozitivno mišljenje o EU ima 47 posto Hrvata, 6 postotnih bodova više nego godinu dana prije.

Pozitivno mišljenje o EU-u raširenije je među onima koji vjeruju da će se stanje u njihovu nacionalnom gospodarstvu poboljšati i da će i oni osobno živjeti boljeti.

U prosjeku, ispitivanje je pokazalo da građani smatraju da je situacija nešto bolja na europskoj nego na nacionalnoj razini.

Unatoč tome, 45 posto ispitanika smatra da stvari u EU-u idu u lošem smjeru, većinom mlađih.

U 11 država članica, uključujući Hrvatsku, većina ispitanika smatra da EU ide u lošem smjeru. Najviše u Finskoj i Španjolskoj, 60 odnosno 59 posto. U Hrvatskoj to misli 51 posto ispitanika.

O svojoj zemlji najkritičniji Slovenci i Hrvati

U devet članica većina ispitanika misli da u njihovim zemljama stvari idu u dobrom smjeru, najviše u Irskoj i Luksemburgu.

U preostalih 18 većina ih misli da stvari u njihovim zemljama idu na gore, najviše u Sloveniji i Hrvatskoj, 79 odnosno 78 posto.

Međutim, ispitivanje je pokazalo da građani smatraju da je Europska unija pravo mjesto za pronalazak rješenja.

Šezdeset i šest posto ispitanika kazalo je da je optimistično u pogledu budućnosti Europske unije, a samo 31 posto to nije.

Gotovo tri četvrtine ispitanika (72 posto) vjeruje da će europski plan oporavka omogućiti brži oporavak njihovim zemljama od negativnih posljedica pandemije. To vjeruje i 74 posto Hrvata.

Mišljenje o Europskom parlamentu

Snažnija vjera u EU održava se na percepciju Europskog parlamenta o kojem pozitivno mišljenje ima 37 posto ispitanika, najviše od 2007. Negativno ga doživljava 17 posto ispitanika, dok ih je 45 posto neutralno.

Šezdeset i tri posto ispitanika želi da Europski parlament ima važniju ulogu u budućnosti, što je pet postotnih bodova više nego u jesen 2019.

Samo u Češkoj, Grčkoj i Francuskoj veći je broj onih koji imaju negativno mišljenje o Europskom parlamentu, javlja Hina.

Pozitivnu predodžbu o Europskom parlamentu ima 40 posto Hrvata, 46 posto ima neutralnu, a 13 posto negativnu. Važniju ulogu Europskog parlamenta podržava 63 posto Hrvata, a manje važnu 30 posto.

Kad je riječ o prioritetima na koje bi se Europski parlament trebao fokusirati, europski građani istaknuli su novi glavni prioritet - 48 posto ispitanika želi da to bude borba protiv siromaštva i društvene nejednakosti. Slijede borba protiv terorizma i kriminala i mjere za osiguranje pristupa kvalitetnom obrazovanju za sve (33 posto) te zaštita okoliša (32 posto).

Prednosti članstva u EU

Ispitanike se pitalo i je li članstvo u EU-u dobro ili loše za njihovu zemlju i je li ona općenito imala koristi od članstva. Rezultati na oba pitanja su pozitivni.

Šezdeset i tri posto ispitanika kazalo je da je članstvo u EU-u dobra stvar za njihovu zemlju, što je najviše od 2007.

Pozitivni odgovori na to pitanje u većini su u svim državama članicama, osim u Italiji i Austriji gdje su ispitanici na prvom mjestu kazali „ni dobro ni loše”.

Da je članstvo u EU dobro smatra 51 posto Hrvata, dok ih devet posto smatra da je ono loše. Ostali misle da nije ni dobro ni loše.

Velika većina Europljana, njih 72 posto (povećanje od četiri postotna boda), smatra da njihova zemlja ima koristi od članstva. To misli i 78 posto hrvatskih građana.

Kao razloge za to 40 posto ispitanika navelo je na prvom mjestu gospodarski rast, a na drugom suradnju među državama članicama (39 posto).

Hrvati su kao glavni razlog koristi od članstva istaknuli to što EU donosi nove mogućnosti za rad (55 posto), a važnim smatraju i poboljšanje životnog standarda.

Pedeset i šest posto Hrvata smatra da je njihov glas u Europskoj uniji važan.

Pedeset i sedam posto europskih građana kazalo je da je zadovoljno kako u njihovoj zemlji funkcionira demokracija, dok 41 posto time nije zadovoljno.

Kad je riječ o Hrvatskoj, 52 posto Hrvata nije zadovoljno kako funkcionira demokracija u zemlji, a 47 posto jest.

Reforma Europske unije

Samo 27 posto ispitanika podržava način na koji EU funkcionira.

Četrdeset i četiri posto kazalo je da podržava EU, ali žele da se reformira.

Dvadeset i dva posto ispitanika kazalo je da su skeptični, ali i da bi mogli promijeniti svoje mišljenje ako se provedu radikalne reforme, dok se samo pet posto općenito protivi ideji EU-a.