EU parlament radi na jačanju slobode medija, ali prepreka ima diljem kontinenta

Europski parlament odobrio je prijedlog zakona EU-a o slobodi medija koji ima za cilj zaštititi novinare od političkog uplitanja, dopuštajući im da izvore drže u tajnosti, te koji osigurava medijski pluralizam. Istodobno, prepreke slobodi medija postaju sve očiglednije diljem kontinenta, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, ANSA, Agerpres, APA, Belga, dpa, EFE, FENA, MIA, STA u okviru European Newsroom-a.

Europski parlament podržao je zakon čiji je cilj obrana pluralizma i neovisnosti medija te povjerljivosti izvora. Takozvani Zakon o slobodi medija, među ostalim, trebao bi osigurati veću transparentnost vlasništva medijskih kuća. Mediji će također morati objaviti koliko novca dobivaju od državnog oglašavanja.

Pročitajte još

Zakon o kojem 'bruje' mediji: Znate li što on znači za vas?

''Mnogi su mislili da je ovo nemoguća misija. Ali imamo ga: Prijedlog za zaštitu slobode medija u Europskoj uniji'', rekla je u Strasbourgu potpredsjednica Europske komisije Věra Jourová .

Sabine Verheyen, njemačka europarlamentarka zadužena za zakon u parlamentu, rekla je da ''ne možemo zatvoriti oči pred činjenicom da je sloboda medija pod ozbiljnom prijetnjom u nekoliko država članica EU''. Prema priopćenju parlamenta, zastupnici žele "zabraniti bilo kakvo uplitanje medijskih tvrtki u uredničke odluke".

S druge strane, austrijski zastupnik u Europskom parlamentu Harald Vilimsky suštinski se protivi Zakonu o slobodi medija i vidi ga kao prijetnju slobodi tiska. Kaže i da EU prekoračuje svoje ovlasti.

''Ova pitanja su već dugo dovoljno zakonski regulirana u državama članicama. Nema razloga da se središnji ured u Bruxellesu sada u to miješa'', smatra on.

Njemačko udruženje digitalnih i novinskih izdavača (BDZV) i Medijska udruga slobodnog tiska (MVFP) u prijedlogu zakona vide poboljšanja, ali smatraju da suštinski problemi ostaju. Na primjer, dogovoreni tekst zakona nije zagovarao opću zabranu vladama da špijuniraju novinare.

Prepreke u brojnim zemljama

Europska komisija predstavila je svoj europski zakon o slobodi medija u rujnu 2022. godine kao odgovor na pogoršanje situacije u zemljama EU-a poput Poljske i Mađarske. Osim toga, prepreke su identificirane i u drugim zemljama, uključujući Grčku, Rumunjsku, Bosnu i Hercegovinu i Sjevernu Makedoniju, što je dovelo do potrebe za pojačanom zaštitom novinara u Europi.

U rujnu je osam europskih i međunarodnih medijskih organizacija pozvalo grčku vladu da se bori protiv nekažnjavanja zločina protiv novinara i da podupre slobodu tiska. Iako grčke vlasti tvrde da se poštuje sloboda tiska i da Atena podupire stajališta EU-a o otvorenom novinarstvu, konzervativna vlada premijera Kyriakosa Mitsotakisa "učinila je malo da riješi probleme", rekla je koalicija.

U Rumunjskoj se novinari suočavaju s prijetnjama njihovoj fizičkoj sigurnosti, zadiranjem u njihove privatne živote i uredničkim pritiskom, rekla je Liana Ganea, predsjednica ActiveWatch, organizacije koja promiče slobodu izražavanja. Štoviše, postoji nedostatak transparentnosti vlasništva i financiranja medijskih institucija od strane političkih stranaka.

Političari u Bosni i Hercegovini često napadaju novinare i utječu na javne medije ili regulatorna tijela. Novinari uglavnom rade u okruženju bez cenzure, ali mnogi čimbenici potiču autocenzuru. Dok se zemlja pokušava pridružiti Europskoj uniji, vlasti u Republici Srpskoj (RS) donose zakone koji su u suprotnosti s europskim standardima. Zakon koji kriminalizira klevetu, primjerice, stupio je na snagu u RS-u u kolovozu, unatoč komentarima i protestima novinarske zajednice, nevladinih i međunarodnih organizacija.

U Svjetskom indeksu slobode medija za 2023. godinu kojeg objavljuju Reporteri bez granica (RSF), Sjeverna Makedonija zauzima 38. mjesto od 180 zemalja, što je 19 mjesta više u odnosu na rangiranje iz 2022. godine. RSF je rekao da novinari u Sjevernoj Makedoniji ne rade u neprijateljskom okruženju. Ipak, raširene dezinformacije i nedostatak profesionalizma doprinose padu povjerenja društva u medije. To izlaže neovisne medije prijetnjama i napadima.

Prema analizi Investigative Reporting Lab Macedonia (IRL) iz 2018. godine, Mađari s vezama s provladinim medijima u zemlji započeli su masovno preuzimanje makedonskih novinskih kuća. Dva bivša rukovoditelja mađarske javne televizije Magyar Televízió (MTV), Peter Schatz i Agnes Adamik, osnovali su tvrtke u Sjevernoj Makedoniji koje su stekle kontrolni udio u prooporbenim medijskim kućama u zemlji.

Vruća tema - špijunaža

Delegacija koja je u rujnu posjetila Grčku otkrila je da je ''grčko novinarstvo pod trajnom prijetnjom zbog utjecaja skandala s nadzorom'' koji je izbio 2022. godine. Skandal sa špijunskim softverom Pegasus uključivao je prisluškivanje oporbenih političara. Među njima je bio čelnik socijaldemokratske stranke PASOK Nikos Androulakis, kao i novinari, poslovni čelnici, članovi vlade i bliski suradnici Kyriakosa Mitsotakisa. Ovaj skandal, u kombinaciji s neriješenim ubojstvom novinarskog veterana u Ateni 2021. godine, zlouporabom pravnih procedura te ekonomskim i političkim pritiskom, ugrozio je slobodu medija, stoji u izvješću.

Špijunski softver dugo je bio vruća tema u Europskom parlamentu koji je posvetio poseban odbor korištenju programa poput Pegasusa i ostalih. Ti programi imali su ulogu u špijunskim skandalima koji su pogodili španjolsku, mađarsku i grčku vladu, a također su i istražni alati za otkrića koja su dovela do eksplozije korupcijskog skandala Qatargate.

Medijski aktivisti kritizirali su države EU-a, posebice Francusku, zbog nastojanja da prošire rupe u zakonu koje vlastima omogućuju špijuniranje novinara uime "nacionalne sigurnosti". Stav Parlamenta je da ograniči upotrebu špijunskog softvera kao "posljednjeg izbora" onda kada su novinari umiješani u teška kaznena djela, poput terorizma ili trgovine ljudima, te da sud mora dati odobrenje.

Odluka da se ne odobri potpuna zabrana izazvala je kritike. Talijanska zastupnica u Europskom parlamentu Sabrina Pignedoli rekla je kako će ''zahvaljujući ovom amandmanu, pravosudne vlasti moći ugraditi i sakriti zlonamjerni softver na mobitele ili računala novinara, kako bi otkrili, pa čak i ukrali osobne podatke''.

Ovo pitanje izbilo je u prvi plan u Francuskoj nakon pobune oko dvodnevnog pritvora Ariane Lavrilleux prošlog mjeseca. Francuska novinarka, koja radi za istraživačku web-stranicu Disclose, zadržana je u policijskom pritvoru 39 sati i pretražena joj je kuća u sklopu sudske istrage o kompromitaciji tajni nacionalne obrane. Do toga je došlo nakon što je objavila članke o francuskoj prodaji oružja u inozemstvu i francuskoj obavještajnoj misiji u Egiptu.

Siva zona za moderiranje sadržaja

Drugi važan dio zakona odnosi se na moderiranje sadržaja od strane velikih platformi. Kako bi ih se spriječilo da prelako uklanjaju članke, izvješća ili ograničavaju pristup istima, navodi se da mediji trebaju, primjerice, pokazati transparentnost svoje vlasničke strukture. Mediji bi trebali biti uređivački neovisni, nadzirani od strane nacionalnog regulatora ili bi trebali poštovati standarde samoregulacije. Sadržaj proizveden umjetnom inteligencijom ne bi se trebao objavljivati bez prethodnog pregleda.

Ako internetska platforma smatra da sadržaj koji je objavio medij koji ispunjava ove uvjete ipak krši njezine uvjete korištenja te da relevantni sadržaj treba ukloniti, potrebno je unaprijed obavijestiti medij i dati mu rok od 24 sata za odgovor. Kako bi se izbjeglo davanje prevelike ovlasti internetskim divovima, zakon predviđa postavljanje strožih uvjeta za uklanjanje ili ograničavanje izvješća medijskih kuća, takozvano "medijsko izuzeće".

''S jedne strane, doista smo željeli omogućiti medijima koji zadovoljavaju međunarodne standarde dobrog novinarstva da izađu iz moderiranja sadržaja. No, s druge strane, moramo se pobrinuti da nema rupa u zakonu za one medije koji se ne pridržavaju i šire dezinformacije'', rekla je europarlamentarka Sabine Verheyen.

Europska radiodifuzna unija (EBU) pozdravila je poboljšanja koja su u tekst unijeli zastupnici Europskog parlamenta, posebno kako bi se verificirani mediji zaštitili od cenzure. Međutim, Udruga računalne i komunikacijske industrije (CCIA), američka organizacija čiji su članovi Facebook, Google i Twitter, oštro se usprotivila ovoj mjeri, tvrdeći da će ''medijsko izuzeće osnažiti lažne aktere, stvarajući nove rupe u zakonu za širenje lažnih vijesti umjesto popravljajući bilo što''.

Glasovanje zastupnika u Europskom parlamentu potvrđuje stajalište Parlamenta o nacrtu zakona uoči pregovora s 27 država članica EU-a. Odredbe zakona namijenjene zaštiti povjerljivosti izvora i novinarskog rada obećavaju teške razgovore sa zemljama EU-a koje su svoje stajalište o tekstu usvojile u lipnju.