Šnale, papuče, čarape: Država od zaplijenjene robe zaradila skoro pola milijuna

Od prodaje zaplijenjene robe na carinama u BiH, u 2018. godini ostvaren je ukupan iznos sredstava od 479.439,63 KM, a na spomenutim prodajama kupci su mogli kupiti raznu tehničku robu, robu široke potrošnje, pa čak i šnale, ukosnice, papuče i čarape, potvrđeno je "Nezavisnim" u Upravi za neizravno oporezivanje BiH (UNO).

Dodao je da je tijekom prošle godine održano 27 javnih aukcija i 15 direktnih prodaja. Prema njegovim riječima, najniže cijene su sitne robe, poput šnala, ukosnica, gumica za kosu…

"Tu spada i tekstilna roba poput muških, ženskih i dječjih majica (od pet do 50 KM), obuća - patike, sandale i papuče (od tri do 70 KM), muške, ženske i dječje čarape po cijeni od pola do tri KM", ističe Kovačević.

Naveo je da novac ostvaren prodajom robe predstavlja prihod jedinstvenog računa sa kojeg se sredstva raspoređuju na način kako je propisano Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda.

"To konkretno znači da se novac dobijen prodajom oduzete robe raspoređuje korisnicima (institucije BiH, entiteti i Brčko distrikt), kao i svi ostali prihodi od neizravnih poreza", pojasnio je Kovačević.

Naglasio je da pravo sudjelovanja na javnim aukcijama i direktnoj prodaji imaju pravne i punoljetne fizičke osobe, kao i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost registriranu kod nadležnog organa, koja ispunjavaju uvjete iz Odluke o prodaji carinske robe.

"Osobe zaposlene u bilo kojoj organizacjskoj jedinici Uprave za neizravno oporezivanje, kao i njihovi srodnici do trećeg stupnja linijskog ili tazbinskog krvnog srodstva ne mogu sudjelovati na prodajama", rekao je Kovačević.

Kazao je da prodaja robe putem licitacija nije vršena, te da se postupak prodaje zaplijenjene robe putem javne licitacije pokreće samo u izuzetnim slučajevima, i to kada prodaja robe zbog njenih karakteristika ili glomaznosti može izazvati štetne posljedice na tržištu i kada postoje opravdani razlozi javnog interesa, uključujući i rizik nanošenja štete javnom zdravstvu i sigurnosti.

"Nakon donošenja pravomoćne sudske odluke, kojom se konačno odlučuje o sudbini privremeno oduzete robe, Uprava za neizravno oporezivanje provodi postupak prodaje, uništavanja ili ustupanja robe zavisno od odluke suda", zaključio je Kovačević.

Dodao je da su na razini regionalnih centara i pri centralnom skladištu imenovane komisije za procjenu vrijednosti oduzete robe, koje, kako kaže, imaju zadatak da utvrde vrijednost robe na temelju stvarnog stanja robe.

Rekao je da prilikom procjene komisija u obzir uzima tržišnu cijenu identične ili slične robe na domaćem tržištu umanjenu za uobičajene troškove poslovanja u trgovini. Ranka P. iz Zvornika je kazala da je roba zaplijenjena na carinama znatno jeftinija od robe u redovnoj prodaji.

"Moja drugarica je na ovaj način ranije kupovala neke kvalitetne parfeme i obuću, tako da se isplati kupiti robu zaplijenjenu na carini", smatra ona.