Država mora izdvojiti 2 milijarde KM za spas ekonomije

''Ovo je jedan od mojih posljednjih pokušaja, dok još imamo nekoliko dana vremena, da ponudim paket/prijedlog rješenja, zajedno sa svojim kolegama'', poručio je putem Facebooka makroekonomski analitičar Faruk Hadžić.

''Paket mjera je simbolički nazvan 'GROM', jer nam treba hitna i kratkoročna reakcija vlasti, a ne populističke izjave, da se pomogne gospodarstvu u ovih nekoliko dana koliko još imamo vremena'', dodao je Hadžić.

Paket uključuje:

Glavne kratrokočne mjere – Ukidanje doprinosa i poreza na dohodak na izravno i neizravno pogođene sektore za ožujak, travanj i svibanj + dodatne mjesece ukoliko bude potrebe. Plaće za ožujak bi isplatili poslodavci, ali bi za ostale mjesece sredstva mogli povući kroz novoformirani fond. Pomjeranje roka za naplatu PDV-a na kraj mjeseca.

Rebalans proračuna – Kroz rebalanse proračuna raznih razina treba osigurati dodatna sredstva za pomoć gospodarstvu, ali i normalnu isplatu proračunskih stavki. Na primjer, u Proračunu FBiH se kratkoročni trezorski zapisi od 310 milijuna KM mogli reprogramirati u dugoročne obveznice, te dogovoriti jednogodišnju odgodu plaćanja vanjskog duga (oko 450 milijuna KM). Tih minimalnih 700 milijuna KM u proračunu FBiH se moglo usmjeriti za ublažavanje posljedica smanjene uplate doprinosa, kako se ne bi ugrozili MIO i Zdravstveni fond, što bi bilo u skladu sa tromjesečnim oprostom naplate doprinosa. Dodatno kroz rebalans proračuna treba izbaciti ili smanjiti sve stavke poput službenih putovanja, nabavke službenih automobila i slično, a novac usmjeriti u izravnu pomoć gospodarstvu i otvaranje radnih mjesta.

Otvaranje namjenskih fondova – Pored neizravne pomoći kroz otpis doprinosa i poreza za razdoblje trajanja izvanrednog stanja, potrebno je otvoriti nekoliko fondova koji bi pomagali gospodarstvu u zapošljavanju, naplati potraživanja iz inostranstva i ponovnom pokretanju gospodarske aktivnosti. Jedan fond bi trebao biti izravna podrška izvoznim poduzećima, koja imaju teškoće u naplati potraživanja, gdje bi se kroz fond beskamatno posudila sredstva, a po uplati novca iz inostranstva, vratila u fond. Drugi fond bi bio vezano za nova zapošljavanja, gdje se osigurala sredstva za financiranje plaća, a za te osobe se prvu godinu ne bi plaćali doprinosi. Treći fond bi bio za ponovno pokretanje poslovnih aktivnosti, nabavku neophodnih sirovina i isplate plaća radnika. Sredstva bi se osigurala kroz međunarodne donacije, kredite iz inostranstva, kredite iz domaćih izvora i kroz emisije obveznica.

Moratorij na kredite – Ova mjera, koja je već najavljena, treba osigurati moratorij na minimalno tri, a poželjno na šest ili više mjeseci, kako za pravna, tako i fizička lica, kako ne bi došlo do dodatnog pada ekonomske aktivnosti. Pored ovog moratorija, poželjno bi, radi održavanja ekonomske aktivnosti, dogovoriti jednogodišnji moratorij na otplatu vanjskog, ali i unutrašnjeg duga, ili unutrašnji kratkoročni dug reprogramirati u dugoročni.

Fiskalna pomoć gospodarstvu ne smije biti manja od dvije milijarde KM za ovu godinu, što predstavlja oko 6% BDP-a BiH.

''U ovom trenutku, za državu je jeftinije odreći se dijela doprinosa, ali pružiti šansu firmi da preživi, te da krene bez dodatnih tereta i time brže pokrene svoju poslovnu aktivnost, nego inzistirati na mjerama smanjenja zateznih kamata, odgoda plaćanja doprinosa za razdoblje dok se ne radi, a da se to kasnije naplati i slično, ili da tvrtka sada plati doprinose, a onda otpusti sve radnike. To je najgora opcija'', dodao je Hadžić.