Dobili ste otkaz? Što vam poslodavac sve mora isplatiti?

Gubitak posla ne znači automatski i pravo na otpremninu, ali prestankom radnog odnosa poslodavac ne može jednostavno zaključiti priču s posljednjim radnim danom. Radniku, ovisno o načinu prestanka ugovora i duljini zaposlenja, mogu pripadati plaća, naknada za otkazni rok, otpremnina te naknada za neiskorišteni godišnji odmor.

Za radnike u Federaciji BiH ključan je način na koji je radni odnos prestao. Nije isto je li poslodavac dao otkaz, je li radnik sam otišao, je li istekao ugovor na određeno ili su dvije strane potpisale sporazumni raskid.

Otpremnina ne pripada svakome

Prema važećem Zakonu o radu FBiH, pravo na zakonsku otpremninu ima radnik zaposlen na neodređeno vrijeme kojem poslodavac otkazuje ugovor nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada kod tog poslodavca.

Iznimka su slučajevi u kojima radnik dobiva otkaz zbog kršenja obveza iz radnog odnosa ili zato što ne ispunjava obveze iz ugovora o radu.

Zakonski minimum otpremnine iznosi jednu trećinu prosječne mjesečne plaće koju je radnik primao tijekom posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora, i to za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

Primjerice, ako je radnik deset godina proveo kod istog poslodavca, a prosječna mu je plaća tijekom posljednja tri mjeseca iznosila 1.500 KM, minimalna otpremnina prema toj formuli iznosila bi:

1.500 KM ÷ 3 × 10 godina = 5.000 KM

Zakon istodobno propisuje da otpremnina prema ovom modelu ne može biti viša od šest prosječnih mjesečnih plaća radnika iz posljednja tri mjeseca. Način i rok isplate otpremnine utvrđuju se pisanim ugovorom radnika i poslodavca.

Što je s otkaznim rokom?

Kada poslodavac daje otkaz, otkazni rok u FBiH ne može biti kraći od 14 dana. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili samim ugovorom može biti određen i dulji rok, ali kada otkaz daje poslodavac ne može trajati dulje od tri mjeseca.

Posebno je važno što se događa ako poslodavac radniku uruči otkaz, ali mu kaže da više ne mora dolaziti na posao.

Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka otkaznog roka, poslodavac mu mora isplatiti naknadu plaće i priznati ostala prava kao da je radio sve do isteka tog roka.

Drugim riječima, poslodavac ne može jednostavno skratiti otkazni rok i time radniku oduzeti plaću koja bi mu za to razdoblje pripadala.

Neiskorišteni godišnji odmor mora biti isplaćen

Još jedno često pitanje odnosi se na godišnji odmor.

Zakon u FBiH u pravilu ne dopušta da radnik tijekom radnog odnosa godišnji odmor zamijeni novčanom naknadom. Međutim, kod prestanka ugovora postoji iznimka.

Ako radnik nije iskoristio cijeli godišnji odmor ili njegov dio krivnjom poslodavca, poslodavac mu pri prestanku ugovora mora isplatiti naknadu u visini iznosa koji bi primio da je godišnji odmor koristio.

Plaća za odrađeno razdoblje ne nestaje otkazom

Radniku pripada i plaća za rad koji je obavio do prestanka radnog odnosa, zajedno s drugim dospjelim pravima koja proizlaze iz ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika ili drugih propisa.

Otkaz sam po sebi ne briše potraživanja koja je radnik već stekao.

Posebno treba provjeriti postoje li neisplaćene plaće, naknade, prekovremeni sati ili druga ugovorena primanja jer konačni iznos koji poslodavac duguje nije jednak u svakom slučaju.

A što je s naknadom s biroa?

Novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti ne plaća bivši poslodavac, ali je riječ o jednom od najvažnijih prava nakon gubitka posla.

Prema izmjenama propisa koje su na snazi u FBiH, pravo može ostvariti nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje osam mjeseci rada neprekidno ili s prekidima tijekom posljednjih 18 mjeseci. Visina naknade iznosi 40 posto prosječne neto plaće isplaćene u FBiH tijekom posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa.

Zahtjev se treba podnijeti nadležnoj službi za zapošljavanje u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa.

No važan je i razlog prestanka zaposlenja. Zakon i dalje predviđa da pravo na novčanu naknadu nema osoba koja je svjesno pridonijela prestanku radnog odnosa ili dobrovoljno napustila posao bez opravdanog razloga.

Upravo zato prije potpisivanja sporazumnog prestanka radnog odnosa treba provjeriti kakve posljedice taj potez može imati na prava nakon odlaska iz tvrtke.

Prema posljednjim dostupnim podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u FBiH za razdoblje od travnja do lipnja 2026. iznosila je 1.706 KM. Budući da novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti iznosi 40 posto prosječne neto plaće u Federaciji u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, prema tom iznosu naknada bi bila 682,40 KM mjesečno.

Tako bi radnik s manje od pet godina rada, koji naknadu prima tri mjeseca, ukupno mogao dobiti oko 2.047 KM, dok bi osoba s više od 35 godina rada, kojoj naknada može pripadati 24 mjeseca, prema istoj osnovici ukupno primila oko 16.378 KM.