Covid 19 i ekonomske posljedice: Formirati nezavisni fond za pomoć medijima u BiH

Više od 88 posto javnih i privatnih medija u Bosni i Hercegovini pretrpjeli su financijsku štetu kada je u pitanju prihod od marketinga i drugih komercijalnih aktivnosti tokom pandemije COVID-19, pokazala je anketa Udruge BH novinari. Cilj ankete bio je napraviti ocjenu o potrebama medija za saniranje ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom, a u istraživanju su sudjelovali urednici i vlasnici 51 javnog i privatnog medija iz cijele države.

Komercijalni mediji u BiH, posebno radio i TV stanice, te printani mediji i online portali najviše su pogođeni ekonomskom krizom izazvanom pandemijom koronavirusa, smatraju ispitanici. Pored financijskih posljedica koje u manjem ili većem obujmu trpe praktično svi mediji u državi, aktualna kriza u velikom broju medija dovela je do reducirane produkcije medijskih sadržaja, a jedan, za sada manji broj medija, morao je otpustiti dio svojih uposlenika – novinara/ki i administrativnog osoblja.

Čak 38 anketiranih vlasnika medija izjavili su da im je tijekom krize broj oglašivača smanjen za najmanje 20 posto. Više od polovice ispitanika navode kako su unatoč krizi uspjeli platiti doprinose za radnike i poreze državi, a manji dio medija (13) nisu uspjeli u potpunosti izmiriti te obaveze. Fakture dobavljačima i druge troškove proizvodnje programa nije platilo 14 medija, njih 30 ispunili su tu obavezu, a sedam medija je djelomično platilo troškove.

Kakve su zapravo stvarne posljedice krize tek će se vidjeti s obzirom na činjenicu da najveći broj medija (54,9%) još uvijek nisu napravili procjenu ekonomske štete nastale za vrijeme pandemije. To je za sada uradilo 41,2% anketiranih. Prema njihovim navodima, najveća šteta pretrpljena je kada je u pitanju prihod od marketinga i drugih komercijalnih aktivnosti (88,2 posto). Slijedi pad prihoda od sponzorstva (7,8%) te grantova iz proračuna (2%).

Prema grubim procjenama anketiranih vlasnika medija, u zavisnosti od veličine i oblika vlasništva nad pojedinim medijima, ekonomske štete kreću se od više desetina tisuća pa do preko pola milijuna maraka.
Ukoliko se ne poduzmu mjere oporavka od krize i ne osigura ekonomska pomoć, veliki broj bh. medija, a posebno lokalnih će se ugasiti, smatraju ispitanici. Navode da institucije BiH, od lokalne do državne razine vlasti, trebaju osigurati posebnu proračunsku liniju za pomoć i oporavak medija, a u tome bi im bila značajna i pomoć međunarodne zajednice.

Više od 84 posto anketiranih vlasnika medija smatraju da država treba formirati poseban fond za pomoć medijima u saniranju ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom, kao i sa ciljem jačanja kvaliteta medijskih sadržaja. Prema mišljenju većine ispitanika (58,1%), takav fond trebao bi biti formiran kao potpuno nezavisna institucija, a sredstva bi se trebala dijeliti transparetno i u skladu sa značajem medija, padom prihoda i prikazanim gubicima te brojem zaposlenih radnika.

Jedan od prijedloga koji je podržao najveći broj ispitanika (36) jeste da medijska zajednica treba poslati amandmane na Zakon COVID-19 sa fokusom na ekonomsku podršku medijima i vršiti pritisak da institucije na svim razinama vlasti usvoje te amandmane. Također, većina anketiranih smatra da bi oslobađanje medija od plaćanja poreza/PDV-a na period od godinu dana znatno doprinijelo njihovom financijskom oporavku.

Od početka pandemije do danas, bh. mediji pretrpjeli su višemilijunske štete, a mnogi navode da će im trebati i nekoliko godina da se oporave od posljedica. Više od tri milijuna maraka izgubila su 32 medija u BiH koji su u anketi pitani da sami procijene ukupnu ekonomsku štetu nastalu u proteklih nekoliko mjeseci, odnosno u periodu od izbijanja pandemije. Većina anketiranih naveli su da ne mogu dati u potpunosti egzaktne cifre i da se gubici tek zbrajaju, a mnogi ističu kako će se prave posljedice krize tek osjetiti u narednom periodu.