Borba za radnike tek počinje

Nedostatak radnika u brojnim djelatnostima u Bosni i Hercegovini problem je s kojim se poslodavci susreću dulje vrijeme, a uzroke treba tražiti u niz specifičnih situacija, počevši od odlaska radne snage, pogotovo u sektorima kao što su građevinarstvo i ugostiteljstvo, pa do posljedica pandemije.

Uvidom u stanje na tržištu jasno je kako u ovom trenutku postoji najveća potražnja za radnicima u građevinarstvu, prijevozu, ali i IT sektoru, dok istodobno zemlje Zapada, a poglavito Njemačka, Slovenija, pa čak i Italija, imaju zahtjeve za radnom snagom iz Bosne i Hercegovine.

Bolje plaće, bolji uvjeti rada, ali i beneficije u obliku stimulansa neki su od presudnih čimbenika koji i dalje utječu na odlazak.

Kako je u razgovoru za Večernji list objasnio Dominik Raškaj, PR i marketing menadžer portala boljiposao.com, povećana je potražnja za radnicima iz BiH, posebice u Njemačkoj i Sloveniji, a za ove dvije zemlje radnici iz BiH odlučuju se zbog više čimbenika.

Raškaj kaže kako to više i nije isključivo pitanje bolje plaće, već su tu i neke druge stvari, poput više slobodnih dana, kao i dječji doplaci, pa u konačnici i stimulansi. Kada je riječ o građevinskom sektoru u BiH, situacija nije nimalo obećavajuća u pogledu dostupnosti radne snage, a Raškaj to ilustrira jednim primjerom u kojemu su jednu šestokatnicu u Gračanici zidala samo četiri zidara.

Radi se o jednom uglednom poduzeću koje nudi dobre plaće, no ljudi, kao što je vidljivo, žele potražiti priliku u Njemačkoj. Raškaj se pritom osvrnuo i na pitanje zahtjeva domaćih radnika koji su sada u poziciji, osim bolje plaće, tražiti i stimulanse, slobodne vikende.

U kontekstu vozača, a u svjetlu nedavne situacije u Velikoj Britaniji, treba navesti kako posljednjih mjeseci velika potražnja za vozačima iz BiH dolazi iz Italije. Ugostiteljstvo je pak pretrpjelo nešto manji udar kada je riječ o nedostatku radne snage, a zanimljivo je kako ovoga ljeta nije bilo velikog odljeva na Jadran.

Ipak, u zimskim se mjesecima očekuje nešto veća potražnja za rad na skijalištima, iako i domaća zimska odmarališta, navodi Raškaj, ove godine imaju priliku. Kako riješiti pitanje nedostatka radne snage, a posebice u nekim obrtničkim djelatnostima, pitanje je na koje ne postoji jednoznačan, pa ni jednostavan odgovor.

Ipak, za dugoročnije poboljšanje situacije, osim unaprjeđenja osnovnih uvjeta za rad, trebat će raditi i na učinkovitijoj pripremljenosti za tržište rada. To se može uraditi kroz bolju kvalifikaciju radne snage, ali i kroz uvođenje nekog od modela dvojnog obrazovanja.

Dvojno obrazovanje koje uključuje usvajanje znanja na dvjema lokacijama, u školi kao i kod poslodavaca, gdje se stječu praktična znanja, koncept je na koji se sve više gleda kao na formulu koja će dovesti do bolje povezanosti obrazovanja i tržišta rada, uspješnije osposobljenosti učenika za budućnost, kao i stvaranja takvog sustava kroz koji će sinergijski djelovati obrazovne institucije i gospodarstvenici.

U Federaciji već postoji nekoliko dobrih primjera u kojima se lokalne zajednice uključuju u kreiranje onih zanimanja koja su u danom trenutku potrebna na tržištu rada.