BiH u društvu Konga, Kambodže, Burkine Faso...

Bosna i Hercegovina i dalje ne objavljuje sve ključne proračunske dokumente koji bi jasno prezentirali proračunske politike, odluke i rezultate.

Naime, usred globalne pandemije koja prisiljava vlade širom svijeta na pokretanje novih mjera potrošnje, posljednje Istraživanje o otvorenosti proračuna za 2019. godinu (Open Budget Survey 2019 - OBS), koje provodi organizacija International Budget Partnership (IBP) pokazuje da postoji razlog za zabrinutost: čak 86 zemalja (od 117 ocijenjenih), uključujući i BiH, nije uspjelo dostići odgovarajuću razinu transparentnosti, koji bi osigurao da javnost može razumjeti proračunski proces i aktivno sudjelovati u debatama o važnim proračunskim pitanjima.

Pad

Bosna i Hercegovina sudjeluju u OBS-u od 2008., i rezultati istraživanja provedenog 2019. pokazuju pad na rang listi Indeksa otvorenosti proračuna (Open Budget Index - OBI), koji koristi međunarodno priznate kriterije pomoću kojih se svakoj zemlji dodjeljuje ocjena za transparentnost na skali od 100. Index otvorenosti proračuna (OBI) Bosne i Hercegovine pao je sa 35 u 2017. godini na 33 u 2019. godini., te se BiH ovim rezultatom pozicionirala na 84 mjestu od ukupno 117 zemalja koje su sudjelovale u istraživanju.

BiH se tako našla u društvu Demokratske Republike Kongo, Kambodže, Burkine Faso, Svazija i dr.

''Bosna i Hercegovina pala je na rang listi zbog nepravovremenog objavljivanja Kvartalnih izvještaja o izvršenju proračuna, zbog neobjavljivanja Proračuna za građane i Polugodišnjeg pregleda proračuna, objavljivanja Prijedloga proračuna koji sadrži minimalne informacije, te objavljivanja Usvojenog proračuna koji sadrži ograničene informacije'', rekla je Aleksandra Banović, projektna menadžerica u Fondaciji Centar za zastupanje građanskih interesa (Fondacija CPI), koja je provela istraživanje za BiH.





''Dakle, vlast bi prije svega trebala pravovremeno objavljivati proračunske dokumente, zatim izraditi Proračun za građane i Polugodišnji pregled proračuna, te objavljivati Prijedlog proračuna i Usvojeni proračun koji sadrže sveobuhvatne informacije i podatke o prihodima i rashodima, dugu, i fiskalnoj poziciji Vlade'', rekla je.

7 od 100 bodova

Sama transparentnost je nedovoljna za poboljšanje državne uprave, stoga OBS 2019. procjenjuje i formalne prilike koje stoje na raspolaganju građanima da na smislen način učestvuju u različitim fazama proračunskog procesa. Takve prilike bi izvršna i zakonodavna vlast, te Ured za reviziju trebali pružati tokom cijelog proračunskog ciklusa.

BiH je postigla rezultat 7 od 100 bodova za mogućnosti koje vlasti pružaju javnosti za učešće u proračunskom procesu. Rezultat BiH pokazuje kako je građanima pružano malo prilika da se uključe u proračunski proces, te da nisu kreirani učinkoviti mehanizmi koji bi omogućili aktivno učešće javnosti, niti su postojeći mehanizmi prepoznati od strane javnosti.

Pored ocjenjivanja transparentnosti i učešća javnosti, OBS je također ocjenjivao i ulogu institucija koje pružaju formalni nadzor, poput vrhovnog tijela za reviziju i parlamenta. Institucije za nadzor koje imaju dobar izvor financija i koje su nezavisne su ključne za bolje planiranje i izvršavanje proračuna.

BiH ima slab nadzor

Kada se radi o formalnim institucijama za nadzor u Bosni i Hercegovini i njihovoj jačini, ocjena za Parlamentarnu skupštinu BiH iznosi 33, te ona ima slab nadzor tijekom proračunskog ciklusa, dok ocjena za Ured za reviziju institucija BiH iznosi 89, te Ured za reviziju pruža adekvatan nadzor. Parlamentarna  skupština BiH i Ured za reviziju institucija BiH zajedno pružaju ograničen nadzor tijekom proračunskog procesa, sa zbirnim rezultatom za nadzor od 52 bodova (od ukupnih 100).

Iako je posljednje Istraživanje o otvorenosti proračuna dovršeno neposredno prije udara pandemije, ono daje jasan sažetak trenutnih praksi u Bosni i Hercegovini vezanih za objavljivanje proračuna, mogućnosti učešća javnosti u proračunskom ciklusu i nadzora nad proračunskim procesom.

''BiH trebala bi biti zabrinuta ponovnim padom transparentnosti i minimalnim brojem prilika za učešće javnosti u proračunskom procesu, kao i slabim nadzornim praksama od strane Parlamentarne skupštine BiH'', rekla je Banović.

''Također, BiH je zauzela posljednju poziciju na rang listi Indexa otvorenosti proračuna (OBI) i u odnosu na zemlje regiona. BiH se našla na 84 poziciji (od 117 zemalja svijeta) iza Hrvatske koja je na 21 poziciji, Slovenije na 22, Albanija na 43, te Sjeverne Makedonije na 67 i Srbije na 70 poziciji'', navelaje.