BiH od EU zatražila više od milijardu KM

Bosna i Hercegovina je od Europske unije zatražila više od 500 milijuna eura bespovratnih sredstava, potvrdili su iz Izaslanstva EU u BiH.

Naime, kraj kolovoza je rok do kojeg Bosna i Hercegovina mora prijaviti projekte koji će se financirati grantovima iz Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF), a koji je, pak, dio Ekonomskog i investicijskog plana za zapadni Balkan.

"Rok za slanje projektnih prijava koje će se financirati bespovratnim sredstvima u sklopu Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF) je 27. kolovoz 2021. Institucije korisnice ne podnose prijave direktno, već nacionalni IPA koordinator (NIPAC), a projektne prijedloge odobravaju Međunarodne financijske institucije (IFIs)", pojasnili su iz Izaslanstva.

Bespovratna sredstva

Dodali su da, budući da je rok za prijave za bespovratna sredstva za ulaganje pomjeren s ožujka na kolovoz, Ured EU u BiH već je uradio prvi pregled prijava pristiglih u ožujku, prenosi "Avaz".

"U ovom trenutku možemo reći da je BiH bila najaktivnija zemlja zapadnog Balkana u ovom krugu zahtjeva za bespovratna sredstva, jer je već predala sedam zahtjeva, uglavnom u području zaštite od poplava, Koridora 5C autoceste i željeznice, tražeći više od 500 milijuna eura bespovratnih sredstava", kazali su.

Pročitajte još

Uspješno dopisivanje: Kina će pružati pomoć BiH

Prema njihovim riječima, točan broj prijava bit će poznat nakon isteka roka za predaju projektnih prijedloga. Naime, plan EU će mobilizirati do 9 milijardi eura financijskih sredstava i fokusirati se na ključna područja poput povezivanja, posebno u saobraćaju i energetici, zelenoj tranziciji i digitalnoj transformaciji.

Pojašnjeno nam je da će projekti biti odabrani na osnovu zrelosti, međutim, bit će osiguran pošten udio za sve zemlje. O izboru WBIF projekata za trenutni krug ulaganja odlučivat će se tek u prosincu ove godine.

Plan EU trebao bi donijeti razvoj i nova radna mjesta u regiji kao dio napora EU za oporavak nakon pandemije. Utvrđeno je deset vodećih investicijskih inicijativa u ključnim oblastima za ekonomski razvoj, kao što su održiva saobraćajna i energetska povezanost, zelena i digitalna transformacija, jačanje konkurentnosti privatnog sektora i podrška zdravstvu, obrazovanju te socijalnoj zaštiti, uključujući garancijski fond za mlade za stvaranje mogućnosti njihova zapošljavanja.

Četiri investicijske inicijative 

Za BiH su posebno važne četiri investicijske inicijative. Vodeća inicijativa odnosi se na povezivanje sjevera i juga, pri čemu je objašnjeno kako je planiran završetak 75 posto glavnog cestovnog koridora sjever - jug, koji povezuje glavne gradove centralne Europe preko Sarajeva do luke Ploče na jadranskoj obali. Također se planira unapređenje željezničke veze duž istog koridora.

Pojačat će se, navodi Europska komisija, povezanost glavnih gradova Sarajeva i Podgorice, povezujući se dalje s postojećim i planiranim mrežama u BiH. Kada je riječ o malim i srednjim poduzećima, posebno su predviđena ulaganja u konkurentnost privatnog sektora, a pritom je planirano povećanje iznosa bespovratnih sredstava za podršku privatnom sektoru u kontekstu Investicijskog okvira za zapadni Balkan.

Posebna inicijativa EU odnosi se na BiH i predviđa završetak međusobne plinske povezanosti između BiH i Hrvatske kao nadopune navedenoj diversifikaciji. Pod ovom inicijativom misli se na megaprojekt izgradnje novog južnog bh. plinovoda koji je nazvan „Južna interkonekcija“. Podsjećamo, radi se o plinovodu na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) - Posušje (BiH) - Tomislavgrad - Šuica - Kupres - Bugojno - Novi Travnik/Travnik, s odvojkom za Mostar.