BiH kasni 60 godina za Europom!  

 Ekonomski rast BiH u ovoj godini će, prema procjenama Svjetske banke, iznositi tri posto, a ako budu provedene ekonomske reforme to bi rezultiralo rastom od 3,2 posto u sljedećoj godini, što, ipak, nije dovoljno jer ovim tempom BiH neće dostići standarde EU za 60 godina, izjavila je danas u Sarajevu ekonomista Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak.

"Zaposlenost u svim zemljama regije vratila se na razinu od prije 2008. godine, osim u BiH. Jeste zabilježen pad nezaposlenosti od oko pet posto, ali to je još veoma niska stopa", rekla je Hlivnjak novinarima tijekom predstavljanja redovnog ekonomskog izvještaja za zapadni Balkan.

Prema njezinim riječima, povećanje izvoza se nastavlja, ali strane izravne investicije su i dalje s niskim prilivom i nisu dovoljne da značajnije doprinesu povećanju rasta u BiH.

"Fiskalna stabilnost i dalje je prioritet, ali potrošnja mora biti određena strateškim odlukama. Također, deficit tekućeg računa iznosi oko pet posto, i ako uvoz nastavlja rasti, neto izvoz može da ima negativan utjecaj na rast u BiH", poručuje Hlivnjak.

Navela je kako domaće prilike i rizici u BiH jesu iskorištavanje prilika za povećanje prihoda, ubrzanje odgovora na Upitnik Europske komisije, rapidno provođenje Reformske agende, te rizici od elementarnih i vremenskih nepogoda.

Hlivnjak pojašnjava da se vanjski utjecaji odnose na manje povoljne uvjete za kredite, uslijed čvršće politike Europske središnje banke, zatim tu je i snažniji rast u EU, dok se rizici vežu za povećanje otplate duga zbog aprecijacije dolara.

Šef Ureda Svjetske banke za BiH Emanuel Salinas rekao je novinarima da se ključ za budući rast i kreiranje novih radnih mjesta u BiH krije u posvećenosti i napretku u provođenju strukturnih reformi koje će osigurati makrofiskalnu stabilnost, razvoj privatnog sektora i poboljšanje efikasnosti socijalne potrošnje, prenijela je Srna.

Tijekom predstavljanja Izvještaja Svjetske banke rečeno je kako vlasti trebaju raditi na fiskalnoj održivosti, ublažavanju šokova, te stavljanju naglaska na strukturne reforme, da bi bile uklonjene prepreke za zapošljavanje i da bi se povećala produktivnost.

Konstatirano je da su prihodi povećani, ali su proračuni ostali opterećeni.

Prema posljednjem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za zapadni Balkan, očekuje se da će svih šest zemalja zabilježiti rast u 2017. godini, dok se prognozira ubrzan regionalni rast od 3,3 posto u 2018. godini i 3,6 posto u 2019. godini.

Investicije su pokrenule snažan rast u Albaniji, na Kosovu i Crnoj Gori, dok je potrošnja dovela do stabilnog rasta u BiH. Ranija politička kriza pogoršala je rast u Makedoniji, kao i u izuzetno hladna zima u Srbiji.

Ekonomski rast, zajedno s otvaranjem novih radnih mjesta, doprinosi padu stope siromaštva u regiji.

Stopa od 23,6 posto je projektirana stopa za ovu godinu i za puni postotni bod je niža nego godinu ranije, što podrazumijeva da je 124.000 ljudi izbjeglo prošle godine.