BiH će do 2038. godine otplaćivati dug SFRJ-a

Još nije riješeno pitanje dugova bivše Republike Jugoslavije, pa prema tome i dijela koji bi bio obveza Bosne i Hercegovine. U tijeku je rješavanje „češkog duga“ jer su u ovom mjesecu predviđeni pregovori u Pragu.

Sporazumom o sukcesiji, države bivše Jugoslavije dogovorile su se o podjeli nasljedstva raspoređenom u sedam skupina. No, raspodjela nije išla lako jer je svaka od zainteresiranih strana nastojala iz priče izaći što manje oštećena. Dva su razloga zbog kojih još nije raspodijeljena lista dugovanja, prenosi BHRT.

Jedan je što svaka od država nasljednica želi umanjiti svoj dio duga, a drugi razlog je što se tadašnja Savezna Republika Jugoslavija dodatno zadužila, a dio tog zaduženja se sada pokušava uvući u proces sukcesije.

Ipak, ako se države nasljednice ne uspiju dogovoriti, a povjerioci pokrenu sporove pred međunarodnim sudovima vjerojatno će biti donesene presude da svaka država preuzme svoj dio duga u istim omjerima prema kojima je dijeljena i imovina u procesu sukcesije. To znači da bi BiH morala vratiti 15 posto duga.

Dug BiH prema odvjetničkom uredu u Rimu

Dugovanja koja se spominju u informaciji Ministarstva financija BiH, a koja još nisu dogovorena i raspoređena su, između ostalog, dugovanja Libiji iz razdoblja 75. i 81 godine, a koja se odnose na kreditna zaduženja za Jugoslovenski naftovod i uvoz nafte. Tu je i dug bivše Jugoslavije po osnovi klirinškog računa s bivšom Čehoslovačkom. Kada je riječ o BiH – jedini za sada konkretan dug je prema odvjetničkom uredu u Rimu.

Zahtjev ureda zasniva se prema navodnom ugovoru sklopljenim s Veleposlanstvom BiH u Rimu, a u vezi sa zastupanjem pred talijanskim sudovima s ciljem zaštite imovine bivše SFRJ. Po ovom zahtjevu 2004. od Ministarstva vanjskih poslova BiH i Veleposlanstva u Rimu zatražen je ugovor i tko ga je potpisao.

Nema institucionalnog okvira za rješavanje sukcesije

Skoro pola duga Bosne i Hercegovine odnosi se na razvoj energetike, uglja i željeza, izgradnju prometnica i željezničkih pruga. No, najupućeniji u ovu problematiku poručuju da BiH od 2002. godine nema institucionalni okvir na razini Vijeća ministara, tako da je pitanje izvršenja i prava i obveza iz te sukcesije dislocirano od entiteta do kantona, što znatno usporava ostvarivanje sukcesivnih prava BiH. A nemamo ni riješena bilateralna pitanja. Još je veći problem što se trenutno pred arbitražama vode enormno visoki sporovi protiv BiH.

''Tu prije svega mislim na arbitražne sporove koje Elektroprivreda Hrvatske vodi protiv Termoelektraner Gacko, neki sporovi iz Slovenije protiv subjekata u BiH'', kaže Muharem Cero, ekspert za pitanje državne imovine

Srbija u ovoj godini mora otplatiti nešto više od 202 milijuna eura dugova iz sedamdesetih i osamdesetih godina. A prema posljednjim podacima Narodne banke Srbije, dug iznosi milijardu i 965 milijuna eura i odnosi se na dug prema međunarodnim financijskim organizacijama, bilateralnim i komercijalnim kreditorima. Srbija je od 2002. nakon reprograma obveza, ukupno otplatila 4 milijarde i 629 milijuna eura.

''Teško je očekivati da naše ekonomije budu dobre i samostalne da neovise od drugh pa čak i Slovenija koja je najuspješnija od svih nas i ona ima duga oko 23 milijarde eura. Ovakav profil ekonomije je takav da vas tjera da se zadužujete Dug Srbija iznosi 27 milijardi eura i on je negdje ispod 50 posto vrijednosti BDP-a'', kaže Radojka Nikolić, urednica magazina “Biznis i ekonometar”.

Inače, sudjelovanje „starog duga“ od 1992, u ukupnom stanju vanjske zaduženosti BiH, zaključno 30. lipnja 2019. iznosi 12,24 posto odnosno nešto više od milijardu maraka. BiH će najduže plaćati dug prema Pariškom klubu, sve do 2038. u iznosu od 619 milijuna maraka.