BiH bi mogla osjetiti ekonomske posljedice rusko-ukrajinske krize

Zbog rusko-ukrajinske krize, Bosna i Hercegovina, ali i zemlje u okruženju mogle bi osjetiti negativne ekonomske posljedice u vanjskotrgovinskoj razmjeni i cjelokupnoj ekonomiji. Mogao bi biti ugrožen izvoz voća i povrća u Rusiju, a neminovno je i poskupljenje nafte i plina.

Vanjskotrgovinska razmjena između Bosne i Hercegovine i Rusije i Ukrajine za sada se odvija nesmetano. Iako nisu značajan partner u trgovinskoj razmjeni ipak - ukoliko dođe do sukoba velikih razmjera mogao bi biti ugrožen izvoz voća i povrća u Rusiju i farmaceutskih proizvoda te uvoz šperploča iz Ukrajine.

"Iz Ukrajine najviše uvozimo furnira i šperploče i mislim da bi to malčice napravilo štete, ali ne značajno. Kad je u pitanju Rusija, tu izvozimo daleko više, 80 miliona farmaceutskih proizvoda i 30 miliona voća i povrća i nadam se da neće doći do obustave izvoza", ističe za BHRT Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Što se tiče konkretnijih ekonomskih posljedica, profesori s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu poručuju da bi se rusko-ukrajinska kriza mogla ozbiljno odraziti na globalnu financijsko-ekonomksu stabilnost.

"Vrlo lako, u narednih tri do šest mjeseci, ako se sukob nastavi može doći do niza povezanih financijskih krahova počevši od Zapada prema Istoku, čak i u Kini. Ti krahovi se financijski vrlo brzo prenose i na Europu, Zapadnu Europu, a onda i vrlo brzo na regiju Zapadnog Balkana. Takav razvoj događaja koji, nažalost, nije nevjerojatan", smatra Fikret Čaušević, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

"U kratkom vremenskom razdoblju svi bi energenti porasli, to bi utjecalo i na povećanje inflacije, a uz to i na povećanje eskontne kamatne stope, kako u zemlji tako i u okruženju, tako da bi to imalo negativan utjecaj na cjelokupnu ekonomiju", kaže Muharem Karamujić, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

Stručnjaci najavljuju i da je neminovno povećanje cijene gasa. Poskupit će i gorivo koje bi u kratkom razdoblju moglo dostići cijenu od tri marke. I dok resorni federalni ministar poručuje da sve zavisi od Gazproma, koji je i jedini dobavljač plina za Federaciju, stručnjaci uvjeravaju da će poskupljenja biti.

"Već u travnju će uslijediti novo povećanje cijene plina za 10 do 15 posto, neovisno od sukoba u Rusiji i Ukrajini. U slučaju da ove cijene nafte ostanu oko 100 dolara imat ćemo onda povećanje cijene plina opet od srpnja mjeseca, a u međuvremenu će biti upitno klakav će ugovor biti zaključen sa Gazpromom, s obzirom da ugovor ističe u svibnju", navodi stručnjak za plinsko gospodarstvo Almir Bećarević.

"Što se tiče cijene za prvi kvartal ona je fiksna, ona se kvartalno mijenja. Od prvog travnja će biti utvrđena cijena, kada dobijemo i službeno iz Gazproma nove cijene - ovo je laž za povećanje, jer još nismo dobili ugovor iz Gazproma", naglašava Nermin Džindić, ministar energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine.

Inače, gotovo nikakve rezerve plina Bosna i Hercegovina nema, tek nešto malo rezervi nafte u Naftnom terminalu u Živinicama. Što se tiče robnih rezervi, i one će, ukoliko bude bilo potrebe, biti formirane, poručuje ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.

"Vjerujem da će postojati odgovorna politika nadležnih institucija entiteta i ukoliko bude neophodno da se formiraju robne rezerve i RS i Federacije - nećemo biti nijemi nego ćemo biti dio riješenja da svi građani budu adekvatno tretirani, bilo da je riječ o gorivu ili hrani", navodi Košarac.

Osim ekonomskih posljedica, u Bosna i Hercegovini bi u nadolazećem razdoblju, zaključuju stručnjaci, moglo doći do produbljivanja političkih nesuglsica u pogledu stava prema sukobu u Ukrajini.