Bez slobode medija BiH ne može postati članica Europske unije

Razgovor s novinarima o temi "Mediji i ljudska prava - ljudska prava i mediji" održan je danas u Info centru Europske unije u Bosni i Hercegovini u Sarajevu, s ciljem da se identificiraju i mapiraju problemi s kojima se suočavaju novinari u BiH te da se kroz diskusiju i razmjenu iskustava pronađu rješenja za osiguranje slobodnog, sigurnog i odgovornog rada medijskih djelatnika, u interesu javnosti.

Zamjenik šefa Izaslanstva EU u BiH Khaldoun Sinno je u izjavi novinarima kazao da je EU više puta ponavljala, a ponavljaju tu istu poruku i danas "da bez slobode medija, bez osnovnih, temeljnih ljudskih prava ova zemlja ne može ni u budućnosti postati članica Europske unije".

''Dakle, mora postojati garancija slobode medija i garancija za osnovna ljudska prava za bilo kakvo buduće članstvo. To je ista poruka koju smo ponavljali u više ne tako nedavnom i skorašnjem mišljenju Europske komisije, u kojim se ističe 14 ključnih prioriteta'', podsjetio je Sinno.

Po njegovim riječima, u tih 14 ključnih prioriteta ističu se iste te oblasti - temeljna ljudska prava, slobode medija "koji su dvije strane istog novčića".

Kaže da su događaji poput današnjeg za njih izuzetno važni, da je to prvi u nizu, te da planiraju održati još dva događaja istog formata u Banja Luci i Mostaru.

Sinno je dodao da je ovo prilika da se razgovara o toj važnoj temi, pogotovo u svjetlu njihovih budućih planiranih aktivnosti, koje uključuju i pokretanje internetske platforme koja će dati priliku građanima da daju komentiraju, sugeriraju i slično.

Generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić je kazala da je ta tema zanimljiva iz dva razloga. Prvi je da se govori o ljudskim pravima u medijima, što znači poštivanje ljudskih prava novinara, urednika i svih drugih zaposlenika u medijima s ciljem da se oni osnaže, educiraju i budu sigurni i slobodni da obavljaju svoj posao bez ikakvih pritisaka.

Po njenim riječima, u takvoj situaciji novinari mogu izvještavati profesionalno i u skladu sa etičkim kodeksom o ljudskim pravima ostalih kategorija stanovništva, ranjivih grupa i svih drugih.

''Međutim, ako imate novinare koji su stalno pod političkim pritiskom, koji nemaju stalni ugovor o radu, koji su žrtve različitih oblika pritisaka i mobinga na radnom mjestu, onda teško možemo govoriti da su naši mediji slobodni i da mogu izvještavati o ljudskim pravima u skladu sa Europskim standardima'', smatra Rudić.

Kaže da radionica treba da pokaže koji su to putevi da se izvještava o ljudskim pravima na način koji će biti u interesu i ranjivih grupa, građana, a i medija "i s druge strane da pitanje ljudskih prava podignemo na nivo podrške medija".

Rudić ističe da, ako novinari čija se prava krše, istovremeno krše ljudska prava "onda imamo ozbiljan problem".

''Ne razumijemo se, ne poštujemo koncept ljudskih prava ili ne podržavamo kulturu ljudskih prava kroz medijske sadržaje i svi trebamo preuzeti svoj dio odgovornosti'', zaključila je Rudić.