Berlin 24. rujna odlučuje hoće li zadržati omiljenu zračnu luku

Građani Berlina neće 24. rujna zajedno s ostatkom države odlučivati samo o budućem sastavu Bundestaga nego i o budućnosti zračne luke Tegel. Odluče li da Tegel opstane, stanje sa zračnim prometom u njemačkoj metropoli bi se moglo dodatno zakomplicirati.

Inicijativa "Spasimo Tegel" potaknula je održavanje referenduma na kojem bi se odlučilo o opstanku zračne luke jer je to prometno čvorište na sjeverozapadu Berlina izgrađeno u sedamdesetima i trebalo je već odavno prestati biti u upotrebi, jednako kao i povijesni aerodrom Tempelhof koji je zatvoren 2008. i u čijim su povijesnim halama sada smještene izbjeglice.

Tempelhof i Tegel trebali su biti zatvoreni jer je Berlin još 2011. trebao dobiti novu, modernu zračnu luku uz koju bi još dvije u zapadnom dijelu grada postale suvišne.

Bivši aerodrom Istočnog Berlina, Schoenefeld, koji je još operativan i nalazi se tik do novog aerodroma u izgradnji, trebao je također biti zatvoren.

No sve je planove pomutio kaos oko otvaranja nove zračne luke Berlin-Brandenburg. Ondje su 2011. otkrivene manjkavosti u protupožarnoj zaštiti, a nakon toga je uslijedio nevjerojatan niz novih tehničkih propusta koji traju do danas.

Prema zadnjem planu, zračna luka koja će nositi ime bivšeg gradonačelnika i kancelara Willyja Brandta, trebala bi biti puštena u promet 2019., ali u taj datum nitko u Berlinu ne vjeruje.

Berlin-Brandenburg će porezne obveznike vjerojatno koštati mnogo više od sadašnjih šest milijardi eura, a i to je triput više od procjene na početku gradnje.

Zbog toga se kod jednog dijela građana Berlina rodila ideja o zadržavanju zračne luke Tegel bez obzira na to hoće li novi aerodrom na krajnjem jugoistoku grada ikada biti otvoren.

Zagovornici opstanka Tegela navode i kako će novi aerodrom zbog pogrešnih izračuna ionako biti premalen za sve putnike pa je stoga nužno Tegel zadržati kao drugi, manji gradski aerodrom.

Tegel je, između ostaloga, popularan zbog relativne blizine centra grada, ali i zbog svoje arhitekture zahvaljujući kojoj je sve u zračnoj luci nadohvat ruke.
I njegov arhitekt Meinhard von Gerkan govori o "jedinstvenom konceptu" u kojem je od izlaska iz taksija pa do šaltera za 'check-in' potrebno prijeći svega 20 metara. Gatovi se nalaze odmah iza šaltera i sigurnosnih provjera tako da na Tegelu više vlada osjećaj autobusnog kolodvora nego zračne luke.

Vreće bez dna

No oduševljenje zadržavanjem Tegela kao zračne luke ne dijeli oko 300.000 stanovnika Berlina koji žive u tom dijelu grada. Oni već godinama odbrojavaju vrijeme do trenutka kada će se riješiti neprestane buke.

"Ja ustajem u 6 ujutro, bez obzira o kojem danu u tjednu se radi. Meni nije potrebna budilica“, rekla je za agenciju AFP jedna žiteljica četvrti Pankow koji se nalazi ispod koridora zrakoplova s Tegela.

Mnogi mještani najavljuju da će se odseliti ako se na referendumu 24. rujna odluči o zadržavanju te zračne luke.

Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da su pobornici Tegela u znatnoj većini.

Michael Kromarek iz inicijative "Tegel ostaje otvoren" ukazuje i na "emotivnu" povezanost mnogih (zapadnih) Berlinčana s razdobljem Hladnog rata kada je ovaj aerodrom bio poveznica zapadnog Berlina sa slobodnim svijetom.

Savezna vlada i vlasti u saveznim pokrajinama Berlinu i Brendenburgu (savezna pokrajina koja okružuje Berlin) i dalje žele zatvoriti Tegel i ustraju na Willyju Brandtu kao jedinom berlinskom aerodromu u budućnosti. Naglašavaju da su ionako pripremljeni planovi za njegovo proširenje tako da argument o nedostatnom kapacitetu ne stoji.

No s obzirom na to kako je krenulo s novim aerodromom, građani više ne vjeruju da će se on ikada otvoriti. Ali i ustrajanje na zadržavanju Tegela moglo bi donijeti nesagledive troškove.

Gradske vlasti strahuju od mora tužbi građana koji su svoje investicije i planove za budućnost temeljili na planovima o zatvaranju Tegela 2012.

Pitanje je i što će biti s gradskim planovima da se na mjestu Tegela izgrade sveučilišni kompleks i stambena zona ako građani na referendumu odluče da aerodrom ostaje.

"Nema nikakvog smisla zadržati Tegel, Berlin ne treba još jedan aerodrom u gradu, treba mu stambeni prostor", tvrdi Sebastian Erb iz kontraskupine "Pankov kaže ne".

Direktor tvrtke koja upravlja berlinskim zračnim lukama Engelbert Luetke-Daldrup navodi mogućnost pojave još jedne "vreće bez dna".

"Tegel nije obnavljan godinama nego samo provizorno krpan. Njegovo temeljito uređenje bi koštalo milijarde", kaže Luetke-Daldrup.

No Berlin je ionako naučen na novčane vreće bez dna.

Građani su već jednom u novije vrijeme pomutili planove gradskim vlastima kada su odlučili da se na području bivšeg aerodroma Templehofa ne izgrade luksuzni stanovi i uredi. Tako će ta elitna lokacija između pomodnih četvrti Kreuzberga i Neukoelna ostati mjesto za "sport i rekreaciju".