Banka objavila što nas čeka

Procjenjuje se da će ekonomski rast u tekućoj, i 2022. godini, biti nešto snažniji u odnosu na projekcije iz studenog 2020. godine, koje su rađene na osnovu dostupnih podataka sa polovine 2020. godine, stoji u projekciji ključnih makroekonomskih varijabli za tekuću i 2022. godinu, objavila je Centralna banka Bosne i Hercegovine.

Kako je navedeno, u  2021. godini se očekuje rast ekonomske aktivnosti od 3,4%, što je za 70 baznih bodova više od projekcije prije šest mjeseci.

Razina realnog BDP-a

''Iako je početak 2021. godine također pod utjecajem koronakrize, snažniji od očekivanog oporavak u određenim pokazateljima visoke frekvencije, poput industrijske proizvodnje i izvoza roba, u prvom kvartalu, upućuje na dinamičniju ekonomsku aktivnost u 2021. godini. Na više su bile revidirane i projekcije varijabli koje predstavljaju stranu potražnju, a koje preuzimamo od relevantnih vanjskih izvora. To je, također, utjecalo na ocjenu da će ekonomska aktivnost u BiH u 2021. godini biti snažnija nego se očekivalo krajem 2020. godine. Projekcija ekonomskog rasta za 2022. godinu je revidirana na više za 40 baznih poena, u odnosu na drugi krug projekcija iz 2020. godine'', navedeno je.

Dodaje se kako bi se, uz ove korekcije projiciranih stopa ekonomske aktivnosti na više, razina realnog BDP-a iz 2019. godine gotovo mogla dostići već krajem 2021. godine.

''Rast osobne potrošnje u 2021. godini je zasnovan na pozitivnim pokazateljima vezanim za tržište rada, te je projiciranom padu broja nezaposlenih osoba, blagom rastu zaposlenosti i prosječne neto plaće, te rastu doznaka iz inozemstva. U odnosu na prethodni krug projekcija, blago smo korigirali na više oporavak osobne potrošnje do kraja 2022. godine, jer se pokazalo da smo bili nešto pesimističniji, u odnosu na stvarno stanje u 2020. godini, u pogledu fleksibilnosti tržišta rada, i brzine oporavka, posebno uslužnog sektora. Ipak, i dalje smo prilično konzervativni u pogledu trenda u stopi nezaposlenosti, ali i brzine kojom bi se radna snaga iz BiH mogla zapošljavati u EU u kratkom roku, što utječe na osobnu potrošnju'', navodi Centralna banka BiH.

Turizam tek dogodine

Prema prvim raspoloživim podacima za 2021. godinu, rast izvoza roba i nešto sporiji oporavak domaće potražnje (koji usporava rast uvoza) će rezultirati manje negativnim doprinosom neto izvoza rastu BDP-a.

''S rastom ekonomske aktivnosti, u 2022. godini očekujemo ponovno proubljavanje vanjskotrgovinskog deficita. Rast prihoda od turizma je projiciran i u 2021. godini, ali intenziviranje trenda ne očekujemo prije druge polovine 2022. godine'', navela je Centralna banka BiH.

U prethodnom krugu projekcija, rast BDP-a u 2021. godini se oslanjao i na rast državne potrošnje.

''U ovom krugu projekcija smo revidirali naniže pozitivni utjecaj koji će vladina potrošnja imati na ekonomsku aktivnost u 2021. godini. Prvo tromjesečje tekuće godine je obilježeno pooštravanjem mjera rada poslovnih subjekata, pretežno iz uslužnog sektora, što je dodatno utjecalo na fiskalne prihode, i produžilo subvencioniranje'', navodi Centralna banka i dodaje kako bi u srednjem i dugom roku intenzitet državne potrošnje mogao biti dodatno ograničen visinom javnog duga, ali i dospjelim obavezama vezanim za servisiranje javnog duga.

U projekcijskom razdoblju očekuje se blagi rast inflacije.

Rast cijena

''Rast cijena tijekom 2021. godine biti će pod utjecajem povećanja cijena prijevoza, slijedom očekivanog rasta cijena energenata na međunarodnim tržištima. Jačanje utjecaja domaće agregatne potražnje na potrošačke cijene očekujemo u 2022. godini. Projekcije inflacije su konzistentne s projiciranim trendom u ekonomskoj aktivnosti. Međutim, cijene su, u trenutnim okolnostima, podložne snažnijim šokovima, te bi se projekcija inflacije u narednim periodima, mogla snažno revidirati na više. Faktori koji bi mogli uzrokovati inflatorni šok su nastavak rasta cijena globalnog transporta roba, snažan mogući rast cijena metala, i snažne promjene u deviznim tečajevima valuta značajnih za međunarodnu razmjenu roba'', navela je Centralna banka BiH.

Navodi se kako bi snažan inflatorni šok mogao odgoditi oporavak osobne potrošnje, što bi bio i efekt novog vala pandemije i ograničavanje kretanja stanovništva.