Apoteke u BiH rasle brže nego IT

Među kompanijama u Bosni i Hercegovini koje su u prvoj godini pandemije najbrže rasle najviše je onih koje se bave drumskim prijevozom robe s oko 6,25 posto, a slijede ih one koje se bave nespecijaliziranom trgovinom na veliko s oko 4,4 posto.

"Nakon toga slijede djelatnosti apoteka sa 3,6 posto, inženjerske djelatnosti i s njima povezano tehničko savjetovanje, kojih je 3,13%, a na kraju je tu računarsko programiranje, koje predstavlja 2,97% brzorastućih kompanija", pokazuju podaci koje su realizacijom projekta "Brzorastuće kompanije u BiH" dobile "Poslovne novine" i bonitetna agencija LRC.

Dodaje se da su ovih pet djelatnosti najdominantnije u ukupnom broju brzorastućih kompanija u BiH.

Vladimir Blagojević, glasnogovornik Privredne komore Republike Srpske, u izjavi za "Nezavisne" istaknuo je da je logičan slijed događaja da je prijevoz robe na prvom mjestu, jer izvoz iz Republike Srpske i Bosne i Hercegovine bilježi konstantan rast.

"Raniji vidovi prijevoza, poput željeznica i drugih načina, otišao je u potpuno drugi plan i sve se okrenulo drumskom prijevozu robe, te je logično da imamo i konstantan rast izvoza robe. Ono što upada u oči jeste da među prvih pet djelatnosti nema prerađivačke industrije i proizvodnih poduzeća koja se bave tom direktnom proizvodnjom. To je rezultat toga što poduzeća u ovim sektorima u svojim poslovima ne podrazumijevaju toliko brz rast, jer je njima sigurniji sporiji, ali stabilan rast", pojasnio je Blagojević.

Globalni trendovi su takvi da su uglavnom poduzeća u IT industriji najbrže rastuće kompanije, dok su kod nas tek na petom mjestu, što Blagojević objašnjava time da kod nas mnogo ljudi radi za strane kompanije koje nisu ovdje registrirane.

"Sigurno je da je nekako u svijetu ovaj sektor brzorastuća grana, ali naši IT stručnjaci uglavnom rade za strane kompanije koje pripadaju stranim tržištima", kazao je Blagojević.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, komentirajući podatak da su kompanije koje se bave računarskim programiranjem na petom mjestu najbrže rastućih kompanija u BiH, istakao je da u ovoj oblasti velike svjetske kompanije angažiraju ogroman broj programera širom svijeta koji svoje usluge pružaju online i iz svojih država.

"Činjenica je da veliki broj programera iz Bosne i Hercegovine radi posredno ili direktno za određene svjetske kompanije. Oni jesu aktivni i njihova uloga jeste značajna, ali same kompanije se ne prepoznaju na našem tržištu te nemamo toliko domaćih brendova u ovoj oblasti koji su prepoznatljivi, kao što je primjer u Hrvatskoj", rekao je Gavran.

Istakao je da se kod nas najveći dio prijevoza robe obavlja drumskim saobraćajem, a uspostava ovih kompanija je veoma brza i jednostavna te ovo može djelomično objasniti zašto kompanije iz ove branše najbrže rastu.

"Isto tako jedan od razloga bi mogao biti da je u ovom sektoru došlo do propadanja, gašenja ili objedinjavanja nekoliko firmi, tako da je ovo jedan novi vid u kojem nove kompanije veoma brzo rastu, ali faktički i nadomještaju neke rupe koje su nastale propadanjem drugih kompanija", naveo je Gavran.

Inače, pri izradi liste najbrže rastućih kompanija bilo je nekoliko strogih kriterija koje su firme morale ispuniti, poput onih o rastu prihoda u posljednje tri godine, toga da su smanjivale broj zaposlenih te da su imale pozitivnu dobit i veću prosječnu godišnju stopu rasta od 10%. Ovaj put, kao referentne godine uzeli su prihode iz tri posljednja financijska izvještaja i to za 2018, 2019. i 2020. godinu.

"Dok su mnogi bili u teškim problemima zbog lockdowna, poput turizma, ugostiteljstva, hotelijerstva ili avio-saobraćaja, nekima pandemija nije otežavala posao. Zanimljivo je da se među brzorastućim kompanijama, koje na bh. tržištu posluju duže od tri godine na visokoj poziciji, nalazi samo jedna koja se bavi računarskim programiranjem. Kad kažemo zanimljivo, mislimo na to da su svjetski trendovi takvi da su među brzorastućim kompanijama obično one koje posluju u oblasti tehnologija i fintecha", zaključak je izvještaja.